Uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je odlučio da je obilježavanje ovog praznika na 9. januar neustavno
Ruski predsjednik Vladimir Putin namjerno podriva Dejtonski mirovni sporazum i čini se kako želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu između hrvatskih i srpskih interesa, upozorava britanski zastupnik Bernard Jenkin u tekstu za škotske medije. Naglašava kako NATO i EU nemaju vjerodostojnu strategiju za obračun s Putinom, te ističe kako je ‘krhki mir’ u BiH trenutno najneizvjesniji od kraja devedesetih prošlog stoljeća. Za Milorada Dodika, koji uživa podršku ruskog predsjednika, kaže da će ostati nepokolebljiv sve dok NATO ne rasporedi snage na koridoru u Brčkom.
Britanski parlamentarac upozorava kako je nakon dvije međunarodne krize, onih u Ukrajini i Kazahstanu, ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju pokazao očitu podršku paravojnim formacijama koje su paradirale ulicama Banje Luke, kako bi proslavili dan Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji je odlučio da je obilježavanje ovog praznika na 9. januar neustavno.
“Ruski predsjednik namjerno podriva Dejtonski sporazum kojim je Republiku Srpsku međunarodna zajednica pravno priznala kao dio multietničke države Bosne i Hercegovine. Čini se da Putin želi podijeliti ovu krhku državu između hrvatskih i srpskih interesa, ostavljajući bh. muslimane bez izlaza”, piše Jenkin u opširnoj analizi širenja ruskog utjecaja u dnevniku ‘The Scotsman’ pod nazivom ‘Uplitanje Vladimira Putina u Bosni je najnoviji znak njegove velike strategije protiv Zapada‘.
Nakon podsjetnika na ratna dešavanja u BiH tokom ranih 1990-ih, kada je prema procjenama UN-a preko dva miliona ljudi raseljeno, Jenkin ističe kako je “krhki mir na Balkanu trenutno najneizvjesniji od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća“.
On dalje podsjeća na nedavno usvajanje odluka u Narodnoj skupštini RS, kojima se najavljuje povlačenje ovog entiteta iz državnih institucija u oblasti obrane, oporezivanja i sudstva, te prestanak suradnje sa institucijama na državnom nivou.
Ipak, smatra kako trenutna kriza nije repriza 1990-ih.
“Jezik i mitovi srpskog nacionalizma potječu iz 19. stoljeća, ali vanjska geopolitika koja pokreće današnje srpske secesioniste je Putinova strategija kojom se traži osveta za poniženja iz Jeljcinove ere. Istočna Europa je sredstvo u tom cilju”, pojašnjava Jenkin, koji naglašava kako je na nedjeljnoj proslavi uz Milorada Dodika sjedio upravo ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov.
Dalje podsjeća kako Rusija, koja je članica Vijeća za implementaciju mira, odbija prihvatiti imenovanje novog visokog predstavnika Christiana Schmidta, te se protivi odluci njegovog prethodnika Valentina Inzka, koji je iskoristio svoje ovlasti i nametnuo izmjene Krivičnog zakona zabranivši poricanje genocida.
Dodaje kako, uz to, ruska država financira “akademske” konferencije kako bi blatila službeni narativ o genocidu u Srebrenici.
Jenkin vjeruje kako bi Velika Britanija i Europska unija mogle slijediti primjer Sjedinjenih Američkih Država, koje su početkom mjeseca uvele niz sankcija za Dodika. Podsjeća na Dodikov komentar s kraja prošle godine kada je na mogućnost uvođenja EU sankcija kazao kako mu se to čak i sviđa te kako ruski predsjednik ne postavlja zahtjeve ukoliko nešto traži od njega.
Britanski zastupnik upozorava da će Dodik biti “nepokolebljiv” sve dok NATO ne rasporedi vojne snage u Brčkom, kako bi se zaštitile političke institucije Dejtonskog sporazuma.
On citira historičara Noel Malcolma koji u svojoj knjizi ‘Bosna – kratka povijest’ razbija mit o etničkoj napetosti u BiH i tvrdi da historija pokazuje kako BiH ne ugrožavaju unutrašnjje napetosti nego ambicije velikih sila i susjednih država.
“Dejton su, međutim, podržali NATO i EU. Međunarodna zajednica je držala problematično nasljeđe bosanskog rata pod kontrolom posljednjih dvadeset godina. Jedina stvar koja je gora od zapadnog ‘liberalnog intervencionalizma’ u inostranim sukobima je suprotnost tome. NATO i EU su zanemarili zaštitu Dejtona; loši akteri su ispunili prazninu. Zemlje NATO-a i EU nemaju vjerodostojnu strategiju za obračun s Putinom. Mi samo djelomično reagiramo na njegov agresivni informacijski rat i vojno zastrašivanje”, upozorava Jenkin i dodaje kako su prijetnje ukrajinskom invazijom natjerale predsjednika SAD-a Joe Bidena na pregovore, ali je zapadna Europa ušla u ovisnost o ruskom gasu i nema alternativno rješenje, što Putin koristi.
Naglašava kako Velika Britanije nema strateški centar koji je sposoban prepoznati odnos između energetske politike i geopolitike, te kako ‘vanjsku politiku’ često predstavljaju mlađi službenici koji pišu izvještaje o događajima, a ne o maksimiziranju britanske globalne moći i utjecaja u datoj situaciji.
S druge strane, dodaje, ruski “hibridni rat” temelji se na velikoj strategiji, a Rusija konstantno uvježbava, preispituje i planira kako dezorijentirati Zapad.
“Sada kada smo izvan EU, možemo se osloboditi iluzije da bi zajednička obrambena i sigurnosna politika EU ikada mogla zamijeniti našu vlastitu budnost i predanost. Nedavna integrirana revizija obrambene i sigurnosne politike dobar je početak, ali se ne bavi time kako implementirati te zašto vladina mašinerija ne uspijeva ispuniti željene rezultate”, dodaje Jenkin.
Zaključuje da iako je dala konstruktivan doprinos raspravi o velikoj ruskoj strategiji, Škotska nacionalna stranka svojim insistiranjeim na jednostranom nuklearnom razoružavanju i neovisnoj Škotskoj ide na ruku Putinu.
