Govoreći na sastanku Međunarodnog diskusionog kluba Valdai zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov odbacio je ideju da bi kratkoročni moratorij na pridruživanje Ukrajine bio prihvatljiv, navodeći da bi Moskva bila zadovoljna samo obećanjem Washingtona da će jednostrano okončati aspiracije Kijeva.
Prošle godine Rusija je predložila nacrt sporazuma SAD-u, koji je uključivao i druge sigurnosne garancije kao što je obaveza smanjenja vojnih vježbi u istočnoj Evropi i zabrana postavljanja projektila blizu granice zemlje. Tekst je također uključivao poziv Amerikancima da se obavežu da će isključiti širenje NATO-a u zemljama koje su nekada bile republike Sovjetskog Saveza, uključujući Ukrajinu.
Prema pravilima NATO-a, svaku novu državu članicu moraju jednoglasno odobriti sve zemlje koje već pripadaju bloku koji predvode SAD, tako da bi sporazum jedne zemlje bio dovoljan da prekine nade Kijeva.
“Ova dobro poznata formula samita u Bukureštu 2008. godine, na kojoj je dogovoreno da Ukrajina i Gruzija postanu članice NATO-a, mora biti uklonjena. To mora biti zamijenjeno razumijevanjem da se to nikada neće dogoditi”, rekao je Rjabkov, misleći na sastanak u Rumuniji, gdje je blok predvođen SAD-om donio odluku da se dvije bivše sovjetske republike na kraju pridruže.
“Ili alternativno, SAD bi se mogle pravno obavezujuće jednostrano obavezati da nikada neće glasati za ulazak Ukrajine i drugih zemalja u NATO. Spremni smo da razmotrimo tu opciju”, rekao je on.
Pristupanje Ukrajine NATO-u je dugo bila crvena linija za Rusiju. Predsjednik Vladimir Putin je u više navrata kritikovao širenje alijanse na istok kao prijetnju Moskvi.
“Kao što je više puta naglašeno sa ruske strane, pitanje je hitno. Nismo spremni da čekamo beskonačno, a nismo ni voljni da se udubimo u uobičajene diplomatske, birokratske gluposti o tome koji su formati za to optimalni. Potreban nam je direktan i jasan odgovor, i to u pisanoj formi”, objasnio je Rjabkov.
Rjabkov je odbacio sugestiju da bi Moskva mogla pristati na privremeni moratorijum na proširenje NATO-a, na primjer na 10 ili 20 godina.
Američki državni sekretar Anthony Blinken trebao bi se u petak sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom kako bi nastavio razgovore o budućnosti evropske sigurnosti. prneosi “Klix“.
