Sjedinjene Države su obrazložile sastanak 15-članog tijela kao priliku za Rusiju da objasni svoje postupke, dok je Rusija signalizirala da bi mogla pokušati blokirati sastanak. Za nastavak sastanka potrebno je devet glasova i Washington je “uvjeren” da ima dovoljnu podršku, piše AFP.
Ali osim što će svi članovi imati priliku otvoreno iznijeti svoje stavove, Vijeće vjerojatno neće poduzeti nikakve radnje ,čak i ako Rusija napadne Ukrajinu. Čak i najjednostavnija izjava zahtijeva podršku konsenzusa i Rusija bi mogla staviti veto na bilo koju ponudu za rješenje.
Rusija je jedna od pet stalnih članica s pravom veta u Vijeću zajedno sa Sjedinjenim Državama, Francuskom, Britanijom i Kinom. Vijeće sigurnosti zaduženo je za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Dan nakon sastanka, Rusija bi trebala preuzeti rotirajuće predsjedanje Vijećem za mjesec februar.
Kanada je u nedjelju saopćila da privremeno povlači nebitno osoblje iz svoje ambasade u Ukrajini, ali je dodala da će ambasada ostati otvorena.
SAD, koji je zaprijetio Rusiji velikim novim sankcijama ako napadne Ukrajinu, izjavile su da čekaju odgovor Moskve. Saopćile su da se NATO neće povući iz istočne Evrope niti zabraniti pridruživanje Ukrajini, ali je spreman razgovarati o temama kao što su kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja.
Američki senatori vrlo su blizu dogovora o zakonu o sankcijama, izjavila su u nedjelju dva vodeća zastupnika koji rade na zakonu. Mjere uključuju sankcije za najznačajnije ruske banke i ruski državni dug, kao i pružanje pomoći Ukrajini.
– Neke od sankcija u prijedlogu zakona mogle bi stupiti na snagu prije bilo kakve invazije zbog onoga što je Rusija već učinila – rekao je američki senator Bob Menendez, demokratski predsjednik Senatskog odbora za vanjske odnose. On je ukazao i na kibernetičke napade na Ukrajinu i napore da se iznutra podriva ukrajinska vlada.
Washington je proveo sedmice pokušavajući izgraditi sporazum s evropskim partnerima o snažnom paketu sankcija, ali to pitanje izaziva podjele, a Njemačka poziva na “razboritost”.
Evropska unija ovisi o Rusiji jer oko trećine svojih opskrba plinom dolazi iz Rusije i svaki prekid bi pogoršao postojeću energetsku krizu uzrokovanu nestašicom, prenosi Fena.
