Vjerovatno ne postoji nijedan sličan proizvod, izuzev jaja, koji bi imao takav spoj čitavog kompleksa hranljivih materija. Pola litra mlijeka je skoro trećina čovjekovog dnevnog unosa proteina. Upravo su proteini mliječnih proizvoda nosioci posebnih zaštitnih faktora – imunoglobulina koji proizvode antitijela protiv većine virusa i mikroorganizama.
Mlijeko sadrži dosta kalijuma, koji je izuzetno važan za održavanje elastičnosti krvnih sudova. Prema riječima stručnjaka, mlečna mast sadrži više od 30 različitih masnih kiselina, vitamine A i D i značajnu količinu fosfora. Inače, kod ranih bolesti, mlijeko sa visokim procentom masti ima izraženiji terapeutski efekat od obranog mlijeka.
Mlijeko je takođe efikasno u prevenciji osteoporoze: oko 80% dnevnog unosa kalcijuma ljudsko tijelo može da nadoknadi kroz mliječne proizvode. Takođe, mlijeko je odličan “sedativ”. Čaša mlijeka ujutru pomaže da se osjećate budno i puno energije, a uveče da se opustite i uklopite u san. Između ostalog, mlijeko savršeno gasi žeđ i smanjuje želju za alkoholnim pićima.
Kako odabrati mlijeko?
Važno je naučiti kako pravilno izabrati mlijeko. Na primjer, natpis na pakovanju “punomasno mlijeko” znači da pred sobom imate prirodni proizvod, koji je samo podvrgnut toplotnoj obradi. Natpis “normalizovano mlijeko” ukazuje da je mlijeko različitog procenta masti i sa različitih farmi miješano i dovedeno do potrebne masnoće za prodaju. Inače, u takvom mlijeku mogu biti prisutne biljne masti.
“Rekonstituisano mlijeko” je proizvod koji se dobija od osušenog mlijeka u prahu. Ova vrsta mlijeka se ne razlikuje od prirodnog po mineralnom sastavu i kalorijskom sadržaju, ali ne sadrži potrebne hranljive materije. Takođe, prilikom izbora, obratite pažnju na rok trajanja mlijeka: što je duži, to je više različitih aditiva u proizvodu. Prirodno mlijeko ne može dugo da se čuva.
Ipak, stručnjaci tvrde da dodavanje mlijeka kafi nije najbolja ideja.
“Takođe, ne bi trebalo da kuhate mlijeko. Kada se ono zagrije na 30 stepeni, vitamini počinju da se razgrađuju u njemu”, kaže ruski doktor Jevgenije Šmerko.
