Osvrnuo se na povećanje penzija kod redovnog usklađivanja kazavši da će ono biti značajno, te dodao da je osiguran novac i za vanredno povećanje.
Odgovorio je i da li će Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” biti obuhvaćena finansijskom konsolidacijom zdravstvenih ustanova i čija odluka u tom segmentu je presudna. Premijer je za Faktor govorio i o tome šta Vlada FBiH planira poduzeti u vezi sa rastom cijena na našem tržištu, pogotovo hrane.
Da li Vas je iznenadilo što je u Parlamentu Federacije oboren prijedlog budžeta FBiH za ovu godinu? Kada bi se novi prijedlog budžeta mogao naći na Vladi FBiH i koje bi posljednice bile po Federaciju ukoliko se on ne usvoji do 31. marta?
Uvjeren sam da će parlamentarci u oba federalna doma uskoro na dnevnom redu imati odlučivanje o ovogodišnjem budžetu i da nećemo doći u situaciju da čekamo do kraja marta na njegovo usvajanje. Ne mislim da je išta loše što je u Zastupničkom domu prijedlog budžeta vraćen u Nacrt, to će dati svakako veći kvalitet raspravi i konačnim odlukama o ovom najvažnijem fiskalnom pitanju u godini. Kao što sam već više puta pojašnjavao, Federacija BiH budžet planira u skladu s prihodima ostvarenim godinu ranije, očekivanjima za ovu, te potrebama našeg društva.
Zahvaljujući dobroj ekonomskoj 2021. godini, imali smo mogućnost formirati rekordan budžet za ovu godinu, u iznosu nešto većem od 5,5 milijardi KM. Razlog su brojni razvojni projekti koje smo uspjeli provesti, uprkos teškoj pandemijskoj situaciji i zahvaljujući našoj ekonomskoj politici očekujemo da je realni rast BDP-a u prošloj godini bio veći od šest posto. Federacija BiH ima rekordan rezultat u 2021. u proizvodnji roba i usluga, kao i u naplati javnih prihoda. Uz to, Federacija BiH je prošle godine zabilježila daleko najbolji izvozni rezultat ikada.
Koje kapitalne projekte biste izdvojili po značaju za Federaciju, a koji su planirani u budžetu za ovu godinu?
Osim onih redovnih servisiranja svih obaveza i povećanja izdvajanja poput budžeta za poljoprivrednike, koji će ove godine prvi put premašiti iznos od 100 miliona maraka, planirali smo čak 776,8 miliona KM za nove 32 stavke u ovogodišnjem budžetu Federacije BiH, a koje nisu uopće postojale u mandatu ranijih federalnih vlada, odnosno do 2015.
Među tih 32 planirali smo, primjerice, jedan od transfera za izgradnju autocesta i brzih cesta od 219,3 miliona KM. Osim projekata autoputeva i puteva u dolini Bosne i Neretve, širimo gradilišta na cijelu Federaciju. Prioriteti su nam izgradnja tunela Hranjen, Južne obilaznice Mostara, put Tuzla – Orašje, zatim u srednjoj Bosni izgradnja puteva kod Viteza i Nević Polja, obilaznica Živinice, tri nove tačke da se počinju graditi u Bihaću, Širokom Brijegu. I Prvu transverzalu u Sarajevu, iako se drugi hvale time, gradi Federacija.
Među ove 32 nove stavke su i transferi za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH, zatim 50 miliona KM planiramo za provedbu Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, za nabavku vakcina protiv COVID-19 30 miliona KM, za Aerodrom Bihać skoro 20 miliona KM, itd.
U 2020. godini imali smo vidljve posljedice zbog pandemije, po ekonomiju, privredu, otpuštanje radnika… Da li se Federacija u znatnoj mjeri oporavila, kakva je situacija sa zaposlenošću?
Naša privredna društava, fabrike i firme dobile su ogromnu pomoć od Federacije BiH u 2020. i 2021. u borbi protiv neželjenih posljedica pandemije koronavirusa i tako su uspjeli sačuvati radna mjesta, proizvodnju i prihode. Vlada Federacije BiH, kao što je poznato, usvojila je i realizirala pakete podrške proizvođačima, industriji, obrtima, poljoprivredi, energetici, turizmu, ugostiteljstvu…, od ukupno 847 miliona maraka. To je skoro milijarda ubrizgana za dvije pandemijske godine u našu privredu, što je malo koja vlada uspjela.
Preuzeli smo najveći teret kada je u pitanju podrška privredi, obrtima, zdravstvenom sektoru, pa čak i nižim nivoima vlasti. Za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, Vlada je u 2020. i 2021. godini kantonima dodijelila ukupno 400 miliona KM. Od ukupnih, spomenutih skoro 850 miliona, izdvojenih u dvije pandemijske godine privredi, zdravstvu, kantonima i općinama, u 2021. dali smo 380 miliona. Zahvaljujući ovim intervencijama, kao i otpornosti naše privrede, ostvarili smo ekonomske rezultate koje sam prethodno istakao.
Za koliko procenata se može očekivati rast penzija kod redovnog usklađivanja 15. aprila, da li šest procenata?
Ne želim govoriti o tačnim procentima dok ne dobijemo zvanične podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini koje ćemo imati krajem marta, ali već sa sigurnošću mogu reći da će ono biti značajno.
Mi smo redovno povećanje penzija omogućili zahvaljujući reformi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čiju još jednu izmjenu željno iščekujemo u Domu naroda Parlamenta FBiH, a kako bi se omogućilo i vanredno povećanje penzija u ovoj godini. Imamo novac za to, uputio sam urgenciju predsjedavajućem Doma naroda da taj paket stavi na dnevni red hitno, kako naši penzioneri ne bi bespotrebno čekali na to vanredno povećanje.
Moja urgencija je u međuvremenu ispoštovana i dati paket će se naći na sjednici Doma naroda sutra.
Dakle, zahvaljujući rastu BDP-a, stvorili smo sve uvjete da godišnje povećavamo visinu penzija dva puta. Trenutno radimo na pripremi novih inovacija u ovoj sferi, a o tome ćemo uskoro obavijestiti javnost. Vjerujem da će građani Federacije biti veoma zadovoljni.
Da li Vlada FBiH ima mehanizme da zaustavi divljanje cijena na tržištu? Komentari građana su da cijene proizvoda bukvalno svaki dan rastu.
Svima nam je jasno da je poskupljenje izazvano na globalnom nivou. Inflacija je posljedica pandemije i problema koji je nastao u lancima snabdijevanja. Kada je u pitanju cijena hrane, loša godina za poljoprivredu također igra značajnu ulogu.
Iako je rast cijena izazvan vanjskim faktorima, mi smo u Vladi FBiH poduzeli, te i dalje poduzimamo niz mjera da ih ograničimo koliko je to u našoj moći. Tako je na snazi još Odluka o neposrednoj kontroli cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda, i to za 17 proizvoda, prema kojoj je marža ograničena u procentualnom iznosu na dan 31. decembar 2020. godine. Za naftne derivate također je propisana maksimalna visina marže u veleprodaji i maloprodaji.
Planirate li još neke intervencije?
U ovoj godini planiramo intervencije kada su u pitanju cijene brašna, tako što ćemo žito iz naših robnih rezervi pretvoriti u brašno i plasirati ove godine na tržište po cijenama koje su bile prije ove krize. Za poljoprivredu smo planirali rekordnih 101 miliona KM u budžetu za 2022, a do sada smo izdvajali 87 miliona. Izborili smo se da cijena struje za naše građane ostane nepromijenjena, a da za privredu bude što povoljnija, iako i tu oblast diktira svjetsko, odnosno evropsko tržište.
Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, kojim se planira izdvajanje ukupno 225 miliona KM za kliničke centre, kantonalne i opće bolnice. Međutim, odmah su uslijedile i burne reakcije jer, naprimjer, u predviđenoj raspodjeli sredstava nema Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” u Sarajevu. Možete li nam objasniti koji je postupak da neka zdravstvena ustanova u okviru finansijske konsolidacije dobije pomoć po stupanju na snagu zakona?
Mi smo Prijedlogom zakona o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova iskazali apsolutno opredjeljenje da sa 225 miliona KM pomognemo u hitnoj i prijeko neophodnoj sanaciji stanja onim javnim zdravstvenim ustanovama u kojima je situacija izuzetno teška.
Dakle, naše opredjeljenje je da se bez odlaganja pomogne zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači Federacija, jedan ili više kantona zajedno i općine. A koliko koja ustanova će na kraju dobiti pojedinačno novca iz federalnog budžeta, odlučit će parlamentarci kada budu usvajali ovaj zakon u Parlamentu FBiH i Vlada će, naravno, apsolutno podržati svaku odluku zakonodavnog tijela. Najvažnije sada nam je da se naše bolnice dovedu u stanje da mogu raditi u najboljem interesu pacijenata.
Koliko bolnica u FBiH duguje za PIO, općenito državi?
Finansijska konsolidacija obuhvata dugovanja zdravstvenih ustanova po osnovu doprinosa za PIO, za osnovno zdravstveno osiguranje i za osiguranje u slučaju nezaposlenosti, poreza i drugih javnih prihoda (isključujući PDV), komunalnih usluga, isporučenih roba nužnih za rad zdravstvene ustanove, te neisplaćenih neto plaća zaposlenika. I ova intervencija Vlade je u cilju nastavka provedbe mjera na stabilizaciji stanja u zdravstvu, koje je i prije pandemije bilježilo gubitke. Ti gubici su zaključno sa 31. decembrom 2020. godine iznosili 203,1 milion KM, dok su dugovanja na taj dan bila 438,7 miliona KM – rekao je Novalić.
