Uticaj ovih mjera tek počinje da se osjeća, s rastućim cijenama osnovnih proizvoda, prijetećim rizikom od gubitka posla, a među stanovnicima sve više raste osjećaj izolacije, piše BBC.
Jestivo ulje, šećer i lijekovi za krvni pritisak
Potrošačke cijene skočile su 2,2 posto u prvoj sedmici invazije, a osnovne životne namirnice imale su najveći rast. Neke prodavnice ograničavaju prodaju osnovnih namirnica nakon izvještaja da ljudi gomilaju hranu. Prodaja lijekova nije podložna sankcijama, ali velike kompanije obustavljaju usluge zbog čega bi zalihe mogle biti pogođene.
Rublja je naglo pala otkako je Rusija napala Ukrajinu, što je navelo mnoge trgovce na malo da podignu svoje cijene. Daria, koja živi u centru Moskve, kaže da još nije vidjela prazne police.
– Hrane neće nestati, ali će poskupiti. Koliko će biti skuplje, ne mogu reći, ali bojim se i pomisliti – kazala je ona.
Jan je državljanin EU koji živi i radi u Moskvi.
– Ja sam 20. februara naručio namirnice za 5.500 rubalja što je oko 57 dolara, a sada te iste namirnice koštaju 8.000 rubalja – kaže on. Cijena mlijeka je skoro udvostručena u posljednje dvije sedmice, dodaje on.
Cijene šećera i žitarica su već u februaru ove godine bile više za oko 20 posto nego prije godinu dana. Ruska državna novinska agencija Tass objavila je da su se neki trgovci složili da ograniče povećanje cijena nekih osnovnih proizvoda na pet posto. Drugi ograničavaju količinu osnovnih stvari poput brašna, šećera i ulja koje kupci mogu kupiti.
Daria je kazala da ona pravi zalihe.
– Kupili smo četiri kilograma, četiri litre suncokretovog ulja, četiri litre maslinovog ulja i četiri flaše viskija – rekla je ona.
Naručila je i tromjesečnu zalihu lijekova za visoki krvni pritisak i kaže da je neke lijekove već teže nabaviti.
Tehnologija i uređaji
Cijene nekih roba široke potrošnje su drastično porasle. Cijena pametnih telefona i televizora porasla je za više od deset posto, a prosječan odmor u Turskoj porastao je za 29 posto. Veliki brendovi poput Applea, Ikee i Nikea više ne prodaju svoje proizvode u Rusiji.
Daria je razmišljala o kupovini novih laptopa za svoju porodicu i požurila je s kupovinom jer je vidjela da su cijene u konstantnom porastu.
– Početkom februara koštali su oko 70.000 rubalja, odnosno 730 dolara, ali su do kraja mjeseca porasli na 100.000 rubalja, toliko smo mi platili. Zatim su porasli na 140.000 prije nego što su se svi rasprodali u Moskvi – kazala je ona.
Nisu kupovali punjače za iPhone, iako su mnogi drugi kupili. Apple je 2. marta rekao da će zaustaviti svu direktnu prodaju proizvoda u Rusiji.
Novi automobili su takođe poskupili.
– Kupili smo filtere i ulje za auto kada treba servis. Uspjeli smo ih kupiti po starim cijenama prije nego što su se skoro udvostručili pred našim očima – kazala je ona.
Pavel, univerzitetski predavač sa ženom i dvoje djece, tražio je da kupi aparate za njihov stan u Moskvi. Na dan kada je počeo rat, vidio je da su neke cijene porasle za skoro 30 posto. Uspio je da kupi frižider, šporet, veš mašinu i čajnik, a samo dan prije zatvaranja naručio je krevet i ormar iz Ikee. Ne misli da su se cijene u Ikei promijenile.
Rusima nije promakla simbolika zatvaranja McDonald’sa koji zatvara svojih 847 restorana. To je bila prva među zapadnim firmama koje su otvorene u Sovjetskom Savezu prije 30 godina. U roku od nekoliko sati od objave pojavile su se hiljade oglasa Rusa koji preprodaju hranu iz njegovih restorana, po 10 puta većoj od uobičajenih cijena.
Ali Vladimir, koji živi u Saratovu na jugozapadu Rusije, kaže da još nije osjetio uticaj zapadnih sankcija.
– Vatniki (pristalice Kremlja op.a.) neće biti pogođeni padom rublje, jer ne kupuju skupu stranu robu – kazao je on.
Gubitak klijenata i online usluga
Ruske banke uklonjene su iz međunarodnog platnog sistema Swift. Visa, Mastercard, American Express, Apple i Google Pay ograničavaju svoje usluge u Rusiji. Ruska centralna banka navodi da bi moglo doći do ekonomskog pada do osam posto.
– Situacija je imala veliki uticaj na naše poslovanje – kaže Nataša, koja radi u fitnes industriji.
– Broj naših kupaca je manji. Ljudi traže od nas da im refundiramo članstvo u klubu. A naši troškovi za iznajmljivanje, opremu i čišćenje rastu – kazala je ona.
Predviđa da će se mnoge firme poput njene zatvoriti. Oni koji to ne čine, teško će pronaći ruske proizvođače koji će zamijeniti uvoznu opremu.
Ekaterina vodi nekoliko škola jezika i kaže da su joj sankcije već izazvale probleme.
– Imamo nastavnike u drugim zemljama koje ne možemo da platimo jer su sve mreže prenosa zamrznute. Imamo i učenike u SAD-u, Njemačkoj i Litvaniji koji ne mogu da uplate mjesečne članarine na naše račune. Pronašli smo načine da to zaobiđemo, ali u ovom trenutku svaki radni dan počinje gašenjem nove krize – kazala je ona.
Ekaterina je zabrinuta kako će upravljati svojim međunarodnim grupnim časovima ako je Zoom blokiran, i kaže da je imala problema jer je njene online platforme održavala kompanija u Ukrajini.
– Sve je odmah stalo iako smo godinama radili s njima. Bili smo veoma zadovoljni njima i njihov rad je bio vrhunski. Jako smo uznemireni zbog njih, zbog sebe, što smo svi u ovoj situaciji – kaže ona.
Nataša se teško miri s promjenama.
– Ovo je potpuno nova vrsta krize zbog koje se svi osjećamo izgubljeno i zbunjeno. Ne samo u poslu, već i u našim životima. Gubitak prihoda, odricanje od cijelog načina života, prisilno distanciranje od ljudi, uključujući i na društvenim mrežama, i nemogućnost da putujem da vidim porodicu i prijatelje koji žive u inostranstvu. Mnogo stvari smo već izgubili – kazala je ona.
Daria kaže da je brine da je čula za gubitak radnih mjesta nakon povlačenja velikih međunarodnih kompanija iz Rusije.
– Za sada nema rezova u projektima koje finansira vlada na kojima radim. ali se jako bojim da ću izgubiti posao – kazala je ona.
Zatvaranje medijskih kuća i uspomene na hladni rat
Novi zakon prijeti zatvorom svakome za koga se smatra da je širio “lažne” vijesti o invaziji. Nezavisni i međunarodni mediji podvrgnuti su strogim ograničenjima. Više od 13.000 ljudi uhapšeno je u antiratnim protestima.
Darija smatra predsjednika Putina odgovornim za sankcije, ali većina Rusa svoje vijesti dobija iz državnih medija, koji prenose Kremljovu antiukrajinsku propagandu. Mnogi ljudi ga podržavaju i možda će na kraju okriviti Zapad za sankcije.
Drugi ne odobravaju rat, ali šute budući da je rizično za Ruse da kritikuju svog vođu. Zapadne vlade se nadaju da će sankcije koje se stavljaju na Ruse naštetiti dovoljno da dovedu do promjena na vrhu, ali to bi moglo potrajati.
Stav da će posljedice sankcija osjetiti samo bolje stojeći Rusi je diskutabilan. Niko nije siguran šta će se sljedeće desiti, ali se očekuje da će ekonomske posljedice biti ozbiljne i dugotrajne. Ruska centralna banka saopćila je da je došlo do “drastične” ekonomske promjene od invazije.
– Na površini možda nećete odmah uvidjeti šta se dešava u Moskvi – kaže Darija.
Gradski kafići i restorani su puni, metro radi, gužve u centru nisu nigdje nestale.
– Ali imate i proteste i odlaske kreativnih ljudi koji dižu veliku buku oko napuštanja zemlje. Vjerovatno i mnogo drugih ljudi tiho odlazi. To mi daje osjećaj da ćemo početi gušiti pod sankcijama – kaže ona.
Ovi događaji vraćaju uspomene na 1990-te, kada je ruska ekonomija propala nakon raspada Sovjetskog Saveza.
– Bilo je zanimljivo razgovarati s ljudima koji su sada u svojim tridesetim godinama o tim vremenima i karticama koje smo imali za hranu. Imali smo kupone i žetone za kupovinu šećera, putera i votke – kaže Daria.
– Sjećam se ogromnih redova za kupovinu kobasica. Često je bilo glasnih prepirki protiv prodaje stvari kupcima van grada. Bilo je sramotno. Nadam se da neće doći do toga. Bojim se da će biti još provala i pljački zbog naglog porasta siromaštva i gubitka radnih mjesta – kaže ona.
Jan kaže da nije primijetio da se život u velikoj mjeri promijenio i da ne planira otići.
– Moja porodica i moj posao su ovdje. Jako je teško započeti život iznova na novom mjestu – kazao je on, piše Fena.
