Džaferović je istakao da Balkan nije tako blizu Rusiji kao što je Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij, piše Avaz.ba
– Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim iako se Rusija ne dodiruje sa zapadnim Balkanom određena opasnost postoji. Milorad Dodik je samo šest dana, nakon sastanka u Moskvi s Putinom, otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Skupština Republike Srpske usvojila je zaključke kojima se narušava Dejtonski sporazum i 27 godine njegove implementacije. Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i EU – rekao je Džaferović za TRT World.
Kako u BiH gledaju na rat u Ukrajini?
Na pitanje kako Bosanci gledaju na rat, Džaferović ističe kako su politički lideri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda osudili rusku agresiju na Ukrajinu, te da je Dodik taj koji je pokušao opstruirati da se BiH pridruži osudi ruske agresije u UN-u. Međutim, nije uspio u tome.
– Ljude u Kijevu (koji se bore za goli život) nazvao je “naoružanim banditima”. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu da ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlanskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik – rekao je Džaferović.
On se dotakao proruskih demonstracija koje su podržane u Srbiji i u Republici Srpskoj.
– Proruske demonstracije su podržane u Srbiji i u unutar bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine pod snažnim utjecajem Rusije. Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na pro-ruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju kao što to svi ostali čine – istakao je član Predsjedništva BiH, te dodao:
– Istovremeno, ruski potezi u Ukrajinu oživljavaju snove o Velikoj Srbiji. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je Bosna i Hercegovina pod rizikom. I zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za Bosnu i Hercegovinu.
Može li treći svjetski rat započeti u Ukrajini?
Na pitanje da li treći svjetski rat može započeti u Ukrajini, Džaferović je rekao da sukob sa ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost za cijelu Evropu, pa i svijet.
– Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Historijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u Istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. dovela do eskalacije nacističke agresije.
Pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih dovela je do širenja rata. Tek su intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u BiH i na Kosovu. Ako NATO bude pasivan sukob u Ukrajini može se širiti, a samo ako NATO bude čvrst i odlučan niko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u BiH i zapadnom Balkanu – kazao je on.
“Nemamo pravo da šutimo”
Upitan zašto je rat u Ukrajini tako opasan u smislu pokretanja globalnog sukoba, Džaferović je odgovorio:
– Pitanje Ukrajine je pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome. Implikacije toga su univerzalne i tiču se čitavog svijeta. Ako bi se legitimizirala otvorena agresija, ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe.
– Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila.
Bosna i Hercegovina je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. godine zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Bosna i Hercegovina je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružila se izjavu Evropske unije kojom se osuđuje agresija.
Ne mogu se političke rasprave sa suverenim državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij. Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za ovo jer smo žrtva agresije 90-ih. Sve je završilo genocidom u Srebrenici. Mi nemamo pravo da šutimo kada se ovo zbiva – dodao je on.
BiH u budućnosti u EU i NATO-u
Džaferović je rekao da u budućnosti BiH vidi kao članicu Evropske unije i NATO saveza.
– Brojne članice Evropske unije i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u sistem EU i NATO-a.
Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu.
Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijesti unutar Evropske unije o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno – rekao je Džaferović.
On je kazao da Turska ima stabilizirajuću ulogu u BiH.
– Turska podržava naš EU i NATO put. Kao članica Vijeća za implementaciju mira, Turska podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) daje snažnu podršku Bosni i Hercegovini, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To daje svoje efekte i, u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću s kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema BiH – istakao je Džaferović za TRT.
