Godinama pokušavaju shvatiti Putinovo stanje uma da bi bolje razumjeli njegove namjere. I dok su ruske trupe po svemu sudeći zapele u Ukrajini, postalo je nužno razumjeti Putina da bi se moglo znati kako će reagirati pod pritiskom, piše BBC.
Te informacije bit će ključne ako se želi izbjeći eskalacija krize na još opasniju razinu.
Postojale su spekulacije da je ruski vođa bolestan, ali mnogi analitičari vjeruju da je on zapravo postao izoliran i zatvoren za bilo kakve alternative.
Njegova izoliranost iščitava se iz fotografija sastanaka, kao, primjerice, onog s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, kada su dvojica predsjednika sjedila nasuprot jedan drugom za ogromnim stolom. Sličan primjer je i Putinov sastanak s njegovim timom za nacionalnu sigurnost, koji je održan netom prije početka rata.
Putinov inicijalni vojni plan izgledao je kao nešto što bi osmislio oficir KGB-a, objašnjava jedan dužnosnik zapadnih tajnih službi. Osmislila ga je, kažu, usko vezana, tajna “zavjerenička skupina”. Ali rezultat je bio kaos. Ruski vojni zapovjednici nisu bili spremni, a neki vojnici su prešli granicu ne znajući što rade.
Jedini koji odlučuje
Zapadni špijuni, preko izvora o kojima ne žele govoriti, znali su više o tim planovima od mnogih u ruskoj vladi. Ali sada se suočavaju s novim izazovom – shvatiti što će ruski vođa sljedeće učiniti. A to nije jednostavno.
“Izazov u pokušavanju shvaćanja poteza Kremlja je to što je Putin jedini koji u Moskvi donosi odluke”, objašnjava John Sipher, koji je bio vođa CIA-inih operacija u Rusiji. I iako su njegove pozicije često jasne iz njegovih javnih nastupa, znati kako će on reagirati vrlo je teško.
“Nevjerojatno je komplicirano u sustavu koji je tako dobro zaštićen kao onaj ruski dobiti dobre informacije o tome što se događa u glavi vođe, pogotovo zato što toliko njegovih ljudi to ne zna”, rekao je za BBC Sir John Sawers, bivši direktor britanske tajne službe MI6.
Dužnosnici tajnih službi kažu da je Putin izoliran u svijetu koji je sam stvorio, a u koji prodire jako malo informacija izvana, a pogotovo onih koje bi mogle izazvati njegovo mišljenje.
“On je žrtva vlastite propagande u smislu da sluša samo mali broj ljudi i ignorira sve ostalo. To mu daje vrlo čudan pogled na svijet”, govori Adrian Furnham, profesor psihologije i koautor knjige “Psihologija špijunaže i špijuna”. Rizik je u onome što se naziva “grupno mišljenje”, gdje svi s kojima razgovara potvrđuju njegove pozicije.
“Ako je Putin žrtva grupnog mišljenja, moramo znati tko je u toj grupi”, govori Furnham.
Krug blizak Putinu nikad nije bio velik, ali kada je došlo do toga da se donose odluke o invaziji na Ukrajinu, on se smanjio na tek šačicu ljudi, vjeruju dužnosnici zapadnih tajnih službi. Ta šačica sastoji se od “pravovjernika” koji dijele Putinov mentalitet i opsesije.
Dojam o tome koliko je njegov najuži krug malen mogao se vidjeti kad je javno izvrijeđao čelnika vlastite strane obavještajne službe na sastanku netom prije početka invazije – vidjelo se koliko je dužnosnik ponižen. Putinov govor nekoliko sati kasnije prikazao je bijesnog čovjeka opsjednutog Ukrajinom i Zapadom.
Oni koji ga dugo promatraju kažu da je ruski vođa opsjednut idejom da se osveti za ono što interpretira kao poniženje Rusije devedesetih godina prošlog stoljeća, kao i uvjerenjem da je Zapad odlučan uniziti Rusiju i maknuti ga s čela zemlje. Jedna osoba koja je upoznala Putina sjeća se njegovog opsjednutog gledanja videa ubojstva libijskog vođe Gadafija nakon što je on svrgnut s vlasti 2011.
Na pitanje da procijeni mentalno stanje Vladimira Putina, direktor CIA-e William Burns rekao je da je Putin “već dugi niz godina utopljen u zapaljivu kombinaciju ambicije i gnjeva” i opisao njegovu poziciju kao “okamenjenu”, dodajući da je Putin “puno izoliraniji nego prije” od drugih perspektiva.
Je li ruski predsjednik poludio? To pitanje postavljaju mnogi na Zapadu. Ali stručnjaci ne misle da je takvo razmišljanje konstruktivno. Jedan psiholog s iskustvom na tom polju kaže da je pogrešno, samo zato što ne razumijemo nečiju motivaciju za odluku kao što je napad na Ukrajinu, tu osobu proglasiti “luđakom”.
CIA ima tim koji analizira vodstvo stranih čelnika, što je tradicija nastala u vrijeme kada je svijet pokušavao shvatiti Hitlera. Pomoću tajnih informacija proučavaju pozadinu, odnose i zdravlje pojedinaca.
Još jedan izvor su transkripti onih koji su direktno razgovarali s Putinom, kao što su drugi svjetski vođe. 2014., Angela Merkel je navodno bivšem predsjedniku Obami rekla da Putin “živi u drugom svijetu”. Nakon nedavnog sastanka s Putinom, predsjednik Macron je izjavio da je primijetio koliko je Putin postao “rigidniji i izoliraniji” u odnosu na njihove prethodne razgovore.
Je li se nešto promijenilo? Neki spekuliraju, bez previše dokaza, o mogućnosti zdravstvenih problema ili nuspojavama uzimanja lijekova. Ostali skreću pozornost na psihološke faktore kao što je osjećaj da mu istječe vrijeme da ostvari ono što vidi kao svoju sudbinu – zaštita Rusije i vraćanje njene snage. Ruski vođa se vidljivo izolirao od svih tijekom pandemije covida, što je također moglo imati utjecaj na njegovu psihu.
“Putin vjerojatno nije mentalno bolestan, niti se promijenio, iako je u većoj žurbi i izoliraniji nego što je bio proteklih godina”, kaže Ken Dekleva, bivši liječnik u američkoj vladi i diplomat, trenutno viši suradnik u Zakladi George H. W. Bush za odnose SAD-a i Kine.
Sada je problem što vjerodostojne informacije ne dolaze do zatvorenog kruga oko Putina. Njegove tajne službe su prije invazije vjerojatno bile nesklone govoriti mu išta što on nije htio čuti pa su nudile optimistične procjene o tome kako će rat ići i kako će ruske trupe u Ukrajini biti primljene. Ovaj tjedan, jedan zapadni dužnosnik rekao je da Putin možda još uvijek nema pravi uvid u to koliko se loše stvari odvijaju za njegove trupe. To pobuđuje strah od toga kako će reagirati kad postane svjestan sve gore situacije po Rusiju.
Teorija o luđaku
Putin sam često priča priču o tome kako je, kad je bio dječak, lovio štakora. Kada je bio stjeran u kut, štakor ga je napao, što je mladog Vladimira natjeralo da se da u bijeg. Pitanje koje si postavljaju na Zapadu je, što ako se Putin sada osjeća kao onaj koji je stjeran u kut?
“Pitanje je zapravo hoće li ili neće postati još brutalniji i početi koristiti oružje koje ima na raspolaganju”, govori jedan dužnosnik Zapada. Postoji zabrinutost da bi mogao upotrijebiti kemijsko ili čak taktičko nuklearno oružje.
“Strah je od toga da će napraviti nešto nevjerojatno nepromišljeno, opako stisnuti neki gumb”, kaže Adrian Furnham.
Sam Putin možda prenaglašava dojam da je opasan ili čak iracionalan – to je poznata taktika (takozvana “teorija o luđaku”) prema kojoj netko s pristupom nuklearnom oružju pokušava natjerati svog suparnika na povlačenje tako što ga uvjerava da će biti dovoljno lud da ga upotrijebi bez obzira na to što bi svi mogli biti uništeni.
Za zapadne špijune i dužnosnike danas ne postoji ništa važnije od toga da shvate Putinove namjere i stanje uma. Sposobnost da predvidimo njegove reakcije je ključno da bismo mogli znati koliko ga se može pritiskati, a da se ne izazove opasna reakcija.
“Putinov koncept o samom sebi ne dozvoljava nikakve slabosti i greške. On takve stvari prezire”, govori Ken Dekleva. “Oslabljeni Putin, stjeran u kut, još je opasniji Putin. Ponekad je bolje pustiti medvjeda da pobjegne iz kaveza i izgubi se u šumi”. prneosi “N1“.
