Posjeta njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) na dnevnom redu je imala očekivane teme: Kosovo, evropske integracije, rat u Ukrajini i sankcije Rusiji. Pa ipak, konferencija za štampu prošla je uz nekoliko pikantnih detalja.
Kao najveće iznenađenje je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao raniju izjavu Olafa Šolca iz Prištine, gdje je rekao da države koje se ne priznaju ne mogu postati članice EU-a. „Danas smo po prvi put čuli od Evrope da se traži međusobno priznanje“, rekao je na to Vučić.
„To je lekcija Vučiću da se o statusu mora razgovarati“, kaže za DW Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
„Ta formula o međusobnom priznanju postoji u svim razgovorima i nastupima predstavnika zemalja EU-a koje zagovaraju priznanje Kosova. A iznenađenje mogu samo da tumačim kao izbjegavanje srpskih vlasti da se suoče sa činjenicom da je Kosovo u proteklih deset godina potpuno zaokružilo svoj suverenitet na sjeveru Kosova“, napominje Janjić.
Šolc izoštrio poruke
Diplomata Ognjen Pribićević, bivši ambasador Srbije u Njemačkoj, ne misli da je izjava Olafa Šolca veliko iznenađenje, jer se tako nešto često čulo iz Vašingtona, a indirektno i iz nekih drugih evropskih zemalja.
„Sve je to i bilo očekivano i jer se sam kancelar Šolc suočava sa ozbiljnim unutrašnjim i spoljnim pritiscima kada je riječ o ratu u Ukrajini, i stoga se moglo očekivati da će neke poruke izoštriti u Beogradu“, ocjenjuje Pribićević.
Doduše, kaže ovaj diplomata, Šolc nije izoštrio poruke kad je riječ o proširenju Evropske unije.
„Kancelar jeste pomenuo dvadeset godina Soluna, i privrženost Njemačke procesu pridruživanja. Očekivao sam neke konkretnije izjave kada je riječ o budućem članstvu Srbije u EU”, kaže ovaj diplomata.
(Ne)opravdani optimizam
Moglo bi se ipak reći da je predsjednik Srbije upravo na pitanju evropskih integracija pokazao nešto više optimizma nakon razgovora sa njemačkim kancelarom.
Dušan Janjić primjećuje da posljednjih nedjelja Aleksandar Vučić žestoko zagovara evropski put Srbije. Vučićevo nabrajanje oblasti u kojima je potreban napredak – vladavina prava, demokratija – Janjić vidi kao priznanje da Srbija na evropskom putu ne radi ništa.
„Proteklih sedam-osam godina nije urađeno ništa, krajnje je vrijeme da Srbija imenuje pregovarača koji će se time baviti, i počne da radi više na temama koje je naveo Vučić citirajući Šolca“, dodaje on.
Ognjen Pribićević vjeruje da srbijanska strana ima određeni optimizam jer je njemački kancelar u Beograd donio drugačiji stav od onog francuskog gdje se Makron protivi proširenju EU-a. „Mislim da odatle potiče blagi optimizam srpske strane koji smo čuli nakon ovih razgovora”, kaže Pribićević.
EU gubi strpljenje oko sankcija?
Prema riječima predsednika Srbije, njemački kancelar je „jasno i oštro“ poručio da Srbija treba da uvede sankcije Rusiji, a sam Šolc je pred novinarima potvrdio te zahtjeve.
Dušan Janjić misli da EU neće dugo „trpjeti“ ovakvu poziciju Srbije. „Moglo bi se razgovarati o tome kojim sankcijama bi se Srbija pridružila, s obzirom da nije članice EU-a. Ali, Srbija ne može unedogled da izbjegava to pitanje, i da drugu stranu pokušava da pravi naivnom nekim neozbiljnim pričicama“, smatra Janjić.
Tu situaciju Ognjen Pribićević vidi „kao krug razočaranja i neispunjenih obećanja”.
„Mislim da je ključno što EU nije smogla snage da osmisli ozbiljnu strategiju kada je u pitanju Zapadni Balkan, i prije svega Srbija, kao najveća zemlja regiona. Srbija je odavno trebalo da postane članica EU-a“, kaže on.
U tom slučaju, navodi diplomata, mnoga pitanja se ne bi ni postavljala, poput pitanja sankcija Rusiji. „Ovako imamo samo međusobno iscrpljivanje EU-a i zemalja kandidata. Potpuno je pogrešan taj pristup, a rat u Ukrajini je apsolutno potvrda ovoga što govorim“, zaključuje Pribićević, piše Deutsche Welle.
