Nije jednostavno dobiti Georga Gutrijea na telefon. On ipak nalazi vremena između dvije noćne i jedne dnevne smjene. „Koji je danas dan? Nedjelja, zar ne?“, pita ovaj dvadesetjednogodišnji mladić uz osmijeh. Već mjesec dana radi kao njegovatelj na odjeljenju za majku i dijete u berlinskoj bolnici Šarite. Ta univerzitetska klinika je sa 3000 kreveta jedna od najvećih u Evropi. Gutrije je svoje trogodišnje medicinsko stručno obrazovanje stekao za vrijeme pandemije. Doživio je za vrijeme prakse sve ono sa čime su se suočavale bolnice – zatvarale su cijela odjeljenja da preusmjere osoblje na liječenje oboljelih od kovida, operacije su odlagane.
Na sadašnjem poslu to Georg vjerovatno neće doživljavati: „Moje odjeljenje se ne može zatvoriti. Djeca se rađaju kada ona hoće, to ne može da se odgodi”. Uprkos tome svi pacijenti prvo moraju u izolaciju dok ne dobiju negativan PCR test.
Popuštanje mjera i nova podvarijanta
U prethodne dvije godine ljeti je opadao broj zaraženih, jer se ljudi zadržavaju napolju. Za medicinsko osoblje to znači opušteniju radnu svakodnevicu. Ali sindikat ljekara Marburški savez upozorava da zbog ljetnjeg pandemijskog talasa zdravstveni sistem djelimično već sada dolazi do granica izdržljivosti. Početkom juna broj novozaraženih je bio na veoma niskom nivou. Ali od tada je taj broj naglo počeo da raste. Podvarijanta virusa BA.5. je odgovorna za ovakav razvoj događaja. Ona je još zaraznija, a može da se širi i u ljetnjim mjesecima. Oni koji su preboljeli omikron ili su vakcinisani, nisu bezbjedni. U međuvremenu je ova podvarijanta odgovorna za trećinu novih zaražavanja.
Dodatni faktor je popuštanje antipandemijskih mjera. Ljudi u Njemačkoj u najvećem broju slučajeva ne moraju nositi maske u zatvorenim prostorijama. Više nema ograničenja kontakata, putovanja i koncerti su uobičajeni. Osim toga, ukinut je besplatni brzi test, sa obrazloženjem da je preskup. Ministar zdravstva Karl Lauterbah je naveo da je test koštao milijardu evra mjesečno. Sada test svakog građanina košta tri evra. Ostaje da se vidi da li će to odvratiti ljude od češćeg testiranja.
Korona nije najveći problem
Medicinsko osoblje je to već više puta doživljavalo – rast broja zaraženih, jesen se dočekuje sa strepnjom. U sjevernoj njemačkoj pokrajini Šlesvig-Holštajn početkom jula su zatvorene dvije bolnice jer je previše osoblja bilo zaraženo. I jedna klinika u Hamburgu potvrđuje probleme zbog povećanog broja bolovanja usljed pandemije.
Ali pandemija nije glavni problem, ona je samo skrenula pažnju na loše stanje u oblasti medicinske nege. Inicijativa Walk of Care, u koju je uključen i Georg Gutrije, upozorava na to stanje još od 2016. Medicinsko osoblje traži od politike finansijsku i strukturnu pomoć.
Georg kaže da u Njemačkoj na jednu osobu koja se brine o pacijentima otpada trinaest bolesnih osoba, a u Holandiji je taj broj pet. On se pita kako onda da posveti dovoljno pažnje i obezbijedi kvalitet medicinske nege. Prema njegovim riječima, medicinsko osoblje već godinama radi na samoj granici izdržljivosti. A ovakvi uslovi pogađaju većinski žene kojih je u ovoj branši čak dvije trećine. Mnoge od njih suočene su sa rasizmom i seksizmom na radnom mjestu. Ali kada napuste takva radna mjesta, ne pronalaze lako novi posao.
Frustracija i očaj
Institut za njemačku ekonomiju je izračunao da će u oblasti medicinske njege godine 2035. broj stručnog osoblja koje će zemlji nedostajati narasti na 307 000. Problem postoji već godinama i stalno se pogoršava. To kod zaposlenih izaziva stres, fizičko i psihičko opterećenje, prekovremeni rad, nepopunjena radna mjesta – a sve to uz nedovoljno plaćen posao. Na sajtu „Crna knjiga bolnice“ sve to anonimno opisuje osoblje iz cijele zemlje. „Čak nisam imao vremena da otpratim pacijenta u smrt”. „Volim svoj posao i ponosan sam na njega. Međutim, toliko sam bio šokiran nevjerovatno lošom njegom u ovoj bolnici, da tu nisam izdržao duže od dvije godine”. „Kada sam u sobi za medicinske sestre dobila napad plača, ni jedna koleginica nije imala ni minut vremena da me utješi”.
Sagorijevanje i ravnodušnost na poslu
Sagorijevanje na poslu (burn-out) je u branši dobro poznat sindrom. Ali o drugoj temi, otupljivanju i hlađenju emotivne reakcije, naposljetku ravnodušnosti (cool out) malo ko govori. „Sve ti je potpuno svejedno, ništa te više ne dotiče, to je stanje potpune preopterećenosti. Čovjek njeguje ljude, a sam je u potpunom vanrednom stanju “, objašnjava Georg. On dodaje da to dovodi do grešaka, pa i do nasilja prema pacijentima, prenosi DW.
Juna 2021. politika je obećala poboljšanje i organizovala reformu medicinske njege, koja stupa na snagu ove godine. Trebalo bi da bolje plate i veća odgovornost za medicinsko osoblje smanje opterećenost i nedostatak stručnog osoblja: „Ako čovjek ima žicu da pomaže ljudima onda je sklon pozivima u ovoj oblasti. Ali koja je cijena tog izbora?
