Međutim, Ured visokog predstavnika nije ništa službeno potvrdio, a vlade takozvane kvinte – SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke – nisu izrazile stav.
Povodom te šutnje, Glas Amerike se obratio State Departmentu za službeni stav Vlade SAD.
„Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristiti”, poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao da će SAD podržati „bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese”.
Glasnogovornik je odbio komentirati detalje eventualnih reformi.
„U ovom trenutku nećemo komentirati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost Ureda visokog predstavnika”, navodi se u odgovoru.
Za razliku od suzdržanog stava State Departmenta, pojedini članovi Europskog parlamenta se nisu ustručavali da kritiziraju navodni nacrt koji su mediji prenijeli, pogotovo kada je u pitanju cenzus od tri posto za biranje delegata u Domu narodu Federacije BiH.
Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Druge izmjene se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, vitalni nacionalni interes i još neke izmjene.
Holandska zastupnica u Evropskom parlamentu Tineke Strik je rekla da će reforme koje mediji najavljuju „produbiti etničku segregaciju i izbornu diskriminaciju”.