Međutim, još sredinom juna, kada su Ukrajina i Moldavija dobile izglede za članstvo, EU je još uvijek bila oprezna u pogledu BiH.
Geopolitički gledano, ovaj potez dolazi u pravo vrijeme, jer ne samo da bi mogao spriječiti separatističke pokušaje bh. entiteta Republike Srpske (RS) kojim dominiraju Srbi, nego i zaustaviti ambicije Moskve u regiji, navodi se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, dpa, FENA, HINA, MIA i STA.
U izvještaju objavljenom u Bruxellesu 12. oktobra, Evropska komisija je preporučila da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za članstvo u EU, uz određene uvjete. Komesar EU za proširenje Oliver Várhely pozvao je čelnike u BiH “da maksimalno iskoriste ovu historijsku priliku” i provedu reforme.
Takozvani paket proširenja za 2022. godine uključuje godišnje izvještaje Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku. Bosna i Hercegovina je 2003. godine dobila status potencijalnog kandidata, a zahtjev za članstvo u EU službeno je predala 2016. godine.
Sljedeći korak na putu do članstva sada će biti otvaranje službenih pregovora o pristupanju, korak koji opet zahtijeva odobrenje svih država članica EU i može trajati godinama. Uvjetna podrška Komisije za BiH slijedi nakon sličnog odobrenja za Ukrajinu i Moldaviju u junu. Austrija i Slovenija, između ostalih, pozvale su blok da razmotri dodjelu tog statusa i BiH.
Bosna i Hercegovina: Međuetničke tenzije nakon nedavnih izbora
U BiH 2. oktobra održani su opći izbori, a iako politički pobjednici imaju različite poglede na većinu strateških pitanja o budućnosti zemlje, jedno od rijetkih pitanja oko kojih postoji formalni konsenzus je približavanje Evropskoj uniji. Nakon izbora stranački lideri pozvali su upravo na proevropske reforme. Odluka Evropske komisije mogla bi dati novi poticaj vlastima u Bosni i Hercegovini, koje tek trebaju biti formirane nakon nedavno održanih izbora.
Dužnosnici u BiH ocjenjuju da je odluka Komisije da preporuči Vijeću Evropske unije dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Bosni i Hercegovini došla u pravom trenutku i da je historijska za zemlju i njezine građane. Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković pozdravila je preporuku Komisije, poručivši na Facebooku: “Ovo je snažna poruka kojoj smo se (ranije) nadali”. Dodala je da je to priznanje za sve napore koje je BiH poduzela, unatoč preprekama, da uskladi svoju politiku s EU, posebno kada je riječ o ratu u Ukrajini.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović poručio je na Twitteru da je ovo “historijski dan za BiH”. On je 2016. godine podnio zahtjev BiH za kandidatski status u EU u svojstvu tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Željko Komšić, jedan od tri člana Predsjedništva BiH, rekao je da je važno što je Komisija konstatirala da je Bosna i Hercegovina 80 posto svojih vanjskopolitičkih istupa uskladila s EU. Dodao je, međutim, da dodjela statusa kandidata ostaje neizvjesna.
Što se tiče izborne reforme, kritizirao je nedavnu odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta koji je iskoristio svoje ovlasti i u izbornoj noći 2. oktobra i nametnuo izmjene Izbornog zakona nakon što ključni politički akteri u izbornoj reformi nisu uspjeli, pojačavajući političke i međuetničke napetosti.
Reforma se uglavnom bavi problemom razmjerne zastupljenosti Hrvata kao najmalobrojnijeg od tri konstitutivna naroda. Komšić je Schmidta prijavio Ustavnom sudu BiH tvrdeći da su izmjene Izbornog zakona prevarile birače i dodatno potaknule etničke podjele. Visoki predstavnik za BiH u donošenju odluka u potpunosti zanemaruje presude Evropskog suda za ljudska prava i mišljenja Evropske komisije i time ugrožava put BiH u EU, kazao je.
Istovremeno, komesar EU za proširenje Várhely apelirao je u srijedu na čelnike BiH i da “brzo pristupe reformi ustava i izbornog zakona”.
Potrebne reforme i uvjeti
Nakon izbora, Evropska komisija pozvala je na brzo formiranje vlada na svim nivoima kako bi se mogli uhvatiti u koštac s ispunjavanjem uvjeta. Potrebne reforme za napredak ulaska u Uniju odnose se na izgradnju vladavine prava, donošenje mjera za sprječavanje sukoba interesa i jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Osim toga, Bosna i Hercegovina mora donijeti mjere za osiguranje učinkovite koordinacije na svim nivoima u oblasti upravljanja granicama i migracijama, kao i osigurati funkcioniranje sistema azila. Uvjeti također uključuju osiguranje mehanizama za zabranu mučenja, slobodu izražavanja i medija te zaštitu novinara. Međutim, zbog unutarnjopolitičkih podjela, pitanje je koliko će BiH moći ispuniti postavljene uvjete.
– Današnji izbor je politički impuls. Svakako, BiH danas ne ispunjava sve uvjete da bude država EU. No, vjerujemo da će ovi uvjeti postati stvarnost. To je impuls za koji se nadam da će nove političke vlasti u BiH razumjeti i iskoristiti ga. To je poticaj za djelovanje – rekao je viski predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell. Također je naglasio da preporuka dolazi u trenutku kada je odvija rat idejama između Moskve i zapada dodajući da se ne mogu zatvoriti oči “pred rastućim uticajem Rusije i to ne samo na Balkanu”.
Slovenija: Pristupanje Bosne i Hercegovine je “geopolitičko pitanje na visokom nivou”
Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor pozdravio je odluku Evropske komisije da BiH preporuči status kandidata za članstvo u EU. Rekao je da je to značajan potez za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu. Pahor je ustvrdio kako pristupanje BiH ne treba posmatrati s uskog administrativnog stajališta.
Važnije od ispunjavanja uvjeta bila je činjenica da se radi o “geopolitičkom pitanju na visokom nivou”, rekao je u saopćenju za javnost. Usprkos početnim neuspjesima, Slovenija uspjehom vlastite inicijative smatra to što je Evropsko vijeće naložilo Komisiji da izradi izvještaj o Bosni i Hercegovini, saopćeno je iz Ureda predsjednika.
– Današnja odluka Evropske unije budi nadu da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata na summitu EU u decembru – stoji u saopćenju u kojem se dodaje da je ovo prekretnica, jer označava stvarni početak evropske budućnosti BiH i taj potez je od velike važnosti za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu.
Pozdravljajući ovu vijest, slovenski premijer Robert Golob rekao je u srijedu iz svog ureda da će “Slovenija nastojati osigurati da se cijela regija zapadnog Balkana pridruži EU što je prije moguće”. Golob je također istaknuo da se odluka Komisije temelji na inicijativi koju je slovenska vlada iznijela u junu, dodajući da ova preporuka potvrđuje da je njihov stav bio ispravan, a njihovi argumenti shvaćeni i zatim prihvaćeni.
Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon nada se da će odluka Komisije EU potaknuti reformske napore. Kazala je da je to strateška odluka koja cijelom zapadnom Balkanu šalje jasan signal da je njihova budućnost u EU, poruka koja je “posebno važna u svjetlu promijenjene sigurnosne i političke situacije u Evropi nakon ruske agresije na Ukrajinu”.
Proširenje EU: Šta je sa Sjevernom Makedonijom?
Sjeverna Makedonija započela je pregovore o ulasku zajedno sa susjedom Albanijom nakon godina odgađanja. Zemlje su dobile status kandidata za članstvo u EU 2005. godine odnosno 2014. godine. Godišnji izvještaj o proširenju za Sjevernu Makedoniju navodi da je zemlja postigla napredak u većini ključnih područja, s izuzetkom slobode izražavanja, gdje je Evropska komisija istaknula da je napredak “ograničen”.
Komesar za proširenje Varheyi rekao je da je to zbog nedostatka dogovora između vlade i opozicije o “nedovršenim zakonodavnim reformama”. Potrebni su i veći napori u reformi javne uprave, borbi protiv korupcije i vladavini prava, kazao je komesar Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta i pozvao zemlju da održi reformski zamah kroz proces screeninga koji je započeo u julu.
Šef Delegacije EU u Skoplju predao je izvještaj premijeru Dimitru Kovačevskom, koji je rekao da će dokument biti “detaljno analiziran” kako bi se identificirala područja na kojima je potrebno više rada. Izrazio je opredijeljenost svoje vlade da nastavi ispunjavati potrebne reforme i unaprijediti usklađivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Sjeverna Makedonija također je pohvaljena zbog usklađivanja s vanjskom politikom EU-a, ponajviše u vezi s Ukrajinom i sankcijama protiv Rusije, zaključuje se u zajedničkom tekstu agencija ANSA, dpa, FENA, HINA, MIA i STA.
