O nametnutim odlukama visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu i njemačkog diplomate Kristijana Šmita (Christian Schmidt) izjasnit će se Ustavni sud BiH, jer je član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio apelaciju u kojoj se, pored ostalog, navodi da bi sporne Šmitove odluke mogle dati prostora za “prihvatanje rezultata etničkog čišćenja”, piše Deutsche Welle u svojoj analizi.
O tome bi se trebao očitovati i Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta jer je 25 evropskih parlamentaraca nezadovoljno odlukama šefa OHR-a (Office of the High Representative).
Komšić smatra da je Kristijan Šmit u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo “neustavne” odluke te izvršio udar na integritet izbornog procesa.
– Šmit je prevario birače koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke subjekte koji bi ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima – istakao je Komšić.
“Ostali” i dalje na margini?
Šmitovom odlukom broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH sa 58 povećan je na 80. Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 delegata, umjesto dosadašnjih 17, dok će klub „Ostalih“ umjesto 7 imati 11 delegata, ali za razliku od konstitutivnih, “Ostali” i dalje ne mogu pokretati pitanje “vitalnog nacionalnog interesa”.
Kako se delegati u Domu naroda federalnog Parlamenta biraju u kantonalnim skupštinama, svaka skupština u svih deset kantona imat će najmanje jednog delegata u Domu naroda iz svih klubova konstitutivnih naroda (Hrvatski, Srpski i Bošnjački) i pripadnika “Ostalih”. Izbor preostalih delegata bit će proporcionalan broju stanovnika u kantonima, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.
Odluke koje “legaliziraju etničko čišćenje”?
Do nametnutih promjena, prema Ustavu FBiH, proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i “Ostalih” u svim javnim organima vlasti i sudovima bazirala se na popisu stanovništva iz 1991. godine “dok se Aneks 7 (povratak prognanih u svoje prijeratne domove) u potpunosti ne provede”, što je jedna od odredbi Dejtonskog sporazuma. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane Zijad Bećirović zato smatra da je Šmit povrijedio Ustav i uvjeren je da je Komšićeva apelacija opravdana.
– Svi moramo uvažavati presude Haškog suda i odredbe Dejtonskog sporazuma o provođenju Aneksa 7. Promjenom ustavne odredbe da se izbor delegata bazira na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, visoki predstavnik Kristijan Šmit mogao bi legalizirati zločinačke politike s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo je ta ustavna odredba poništavala rezultate “etničkog čišćenja”, odnosno “udruženog zločinačkog poduhvata”, koji su u proteklom ratu u BiH počinili i visoki vojni i politički zvaničnici HDZ-a BiH, odnosno “Hrvatske zajednice Herceg-Bosne” – tvrdi Bećirović, pozivajući se na presude Haškog suda (Prlić et al. (IT-04-74).
Bodo Veber: Preko promjena Izbornog zakona HDZ želi treći entitet
To ističe i član Predsjedištva BiH Željko Komšić u svojoj apelaciji Ustavnom sudu BiH.
– Time je visoki predstavnik doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti jer je uvođenjem “posljednjeg popisa” odnosno popisa iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja – upozorava Željko Komšić u apelaciji Ustavnom sudu BiH.
Da HDZ BiH i njegovi lobisti preko promjena Izbornog zakona žele promijeniti Ustav i stvoriti uslove za formiranje “trećeg entiteta” smatra i politolog, saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Veber (Weber). On kaže da Šmit nema podršku Vlade Savezne Republike Njemačke za odluke koje nametnuo na dan općih izbora u BiH, a koje su “u korist HDZ-a BiH”.
Manje blokada nakon Šmitovih odluka?
– Šmit je na zahtjev Sjedinjenih Država poklenuo pred prijetnjom izazivanja političke krize, a ta je prijetnja zapravo proizvod pogrešne i opasne pregovaračke politike SAD i Evropske unije. Ti pregovori oko reforme Izbornog zakona od početka su usmjereni na makar djelimično ispunjavanje zahtjeva HDZ-a, odnosno nacionalističke agende HDZ-a da se preko promjene Izbornog zakona promijeni i ustavni poredak u BiH u pravcu stvaranja trećeg entiteta i osiguranja dominacije HDZ-a nad hrvatskim nacionalnim korpusom u BiH – kaže Veber.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit predvidio je i mjere za deblokiranje federalnih institucija, ali one nisu sistemske tako da će se, kako je šef OHR-a pojasnio za lokalne medije, u slučaju blokada ponovo morati posegnuti za “bonskim ovlastima”. Ekspert za ustavno pravo profesor Nedim Ademović potvrđuje za Slobodnu Evropu da će Šmitove odluke uticati na to da institucije i zakonodavna vlast budu “prohodniji” i da će biti teže blokirati procese.
– No, povećava se broj delegata koji se biraju na osnovu nacionalne strukture stanovništva, što znači da će kantoni sa etnički čistim stanovništvom imati mogućnost da dobiju veći broj delegata – ističe Ademović.
Milan Sitarski: Šmitove odluke su dobre, loše je što nije riješena legitimnost članova Predsjedništva BiH
Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da su Šmitove odluke dobre, posebno povećanje broja izaslanika u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH.
– To povećava proporcionalnost predstavljanja svakoga od konstitutivnih naroda, kao i “Ostalih”. Još je veća korist od povećanja broja delegata u klubovima naroda nužnog za nominiranje predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, jer smanjuje mogućnost da bilo kojeg od tih zvaničnika koji trebaju predstavljati jedan konstitutivni narod izaberu delegati koje su u kantonalne skupštine, konzekventno i u federalni Dom naroda, birali birači koji pripadaju drugome konstitutivnom narodu – kaže Sitarski za DW.
On zamjera Šmitu što se nametnutim izmjenama “ne osigurava legitimnost izbora članova Predsjedništva BiH”, i što je sužen krug pitanja na koje se odnosi vitalni nacionalni interes. U međuvremenu su HDZ BiH i politički subjekti okupljeni u Hrvatski narodni sabor (HNS) najavili da će od OHR-a tražiti da ospori izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Shodno zakonu i Ustavu, prema kojem je i lider HDZ-a Dragan Čović ranije biran u državno Predsjedništvo, članovi Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda biraju se neposredno sa područja Federacije BiH. Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno su u Zagrebu pozdravili potez visokog predstavnika Kristijana Šmita i naglasili da “legitimno predstavljanje” mora biti u potpunosti implementirano i da su nametnute odluke samo “prvi korak” u tom procesu.
Evropski parlamentarci traže od Šmita pojašnjenje odluka
U najuticajnijoj bošnjačkoj političkoj partiji, Stranci demokratske akcije (SDA), Šmitu zamjeraju što je “pomogao samo jednu stranu u BiH”. Kazao je to predsjednik SDA Bakir Izetbegović, naglašavajući da je Šmitovim odlukama HDZ BiH postao “nedodirljiv”.
– Dao im je poziciju da odlučuju ko je legitiman, ko nije, da biraju između probosanskih ili bošnjačkih blokova, stranaka – rekao je Izetbegović za Federalnu televiziju, napominjući da je Šmit istovremeno ignorirao “niz diskriminacija u RS-u”. Visoki predstavnik se, kaže Izetbegović, fokusirao samo na presudu po apelaciji “Ljubić”, dok je ignorirao presudu po apelaciji “Komšić” te presude Evropskog suda za ljudska prava.
Odluke Kristijana Šmita kritikovala je i grupa od 25 zastupnika u Evropskom parlamentu, pa bi šef OHR-a u narednim danima mogao otputovati u Brisel gdje će podnijeti “raport” Komitetu za vanjske poslove Evropskog parlamenta o izmjenama izbornog zakona u BiH. Piše to europarlamentarka Tineke Strik na svom Twitter nalogu.
– Na naš zahtjev, Šmit će se pojaviti pred Komitetom kako bi objasnio razloge za donošenje svojih nedemokratskih mjera – napisala je Strik.
25 parlamentaraca iz Njemačke, Francuske i Nizozemske pozivaju OHR da povuče nametnute odluke.
. Duboko smo nezadovoljni zbog toga što ste bonske ovlasti iskoristili na dan izbora. Činjenica je da su se izmjene desile tako da se utjecalo na izborne rezultate, i to nakon što su izbori održani. U bojazni smo da je ovom odlukom stvoren potencijalni rizik da se dugoročno ugrozi autoritet OHR-a – upozorili su evropski parlamentarci.
Demantiji i pojašnjenja iz OHR-a
Iz OHR-a su demantirali optužbe da se nametnutim odlukama vrši dodatna etnička podjela BiH, uz pojašnjenje kako se nije moglo ići u “opsežnije” reforme koje bi zadirale u Dejtonski sporazum, a detalji odluke pojašnjeni su na web portalu Ureda visokog predstavnika.
U apelaciji koju je uputio Ustavnom sudu BiH član Predsjedništva BiH Željko Komšić, između ostalog, ističe se da su nametnute izmjene u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika oba bh. entiteta kojima je utvrđeno da izbor nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te konstatirano da je “Ostalim” onemogućeno da se kandiduju za spomenute pozicije. Od Centralne izborne komisije (CIK) Komšić očekuje da ne primjenjuje Šmitove odredbe dok Ustavni sud BiH ne odluči o ovom zahtjevu. No, izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH prema odlukama šefa OHR-a već su objavljene u službenim novinama i, shodno tome, obavezujuće, a trebale bi biti primijenjene odmah uz primjenu rezultata nedavno završenih općih izbora u BiH.
