Ured visokog predstavnika (OHR) nije ponudio niti jedan pravno valjani argument povećanja broja delegata u Dom naroda Federacije BiH i ovaj dio odluke može se tretirati kao promjena izbornih pravila u toku izbornog procesa, zajednički je stav predstavnika nevladinih organizacija i akademske zajednice u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).
U Sarajevu je održana konferencija za medije Vijeća za provedbu deklaracije povodom donesenih odluka OHR-a o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. Prisutni su bili Miro Lazović iz Foruma Parlamentaraca BiH 1990, Marinko Pejić iz Hrvatskog narodnog vijeća BiH, Rajko Živković iz Srpskog građanskog vijeća BiH, Emir Zlatar iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Vladimir Andrle iz JKPHD La Benevolencija i akademik Abdulah Sidran, predstavnik akademske zajednice.
Sinoć su predstavnici nevladinih organizacija i akademske zajednice održali sastanak, prvi nakon donošenja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.
Vladimir Andrle, predsjednik JKPHD La Benevolencija, pročitao je zajednički stav koji je usaglašen na tom sastanku.
“Nama, organizacijama civilnog društva iz reda potpisnika Deklaracije o ustavnim i drugim reformama nije moguće prihvatiti presedan – nezabilježen u evropskoj pravno-političkoj praksi – da se izborna pravila mijenjaju u toku izbornog procesa. O tome presedanu podnesena je i apelacija Ustavnom sudu BiH”, kazao je Andrle.
Unatoč tome su, kao znak uvažavanja institucije OHR-a i svjesni nužnosti saradnje između institucije OHR-a i civilnog društva Bosne i Hercegovine, pristupili analizi odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta kojim su izmijenjeni Izborni zakon i Ustav FBiH.
“Razočarani smo što OHR nije ozbiljnije analizirao prijedloge i modele koje smo dostavili u kontekstu mehanizama koji se tiču deblokade FBiH, načina izbora delegata u Dom naroda, izbora predsjednika/potpredsjednika FBiH i sudija Ustavnog i Vrhovnog suda FBiH. Smatramo da su naši prijedlozi, posebno načina izbora delegata u Dom naroda, bili bolje ad hoc rješenje od onog koje je OHR donio. Ipak, dio odluka OHR-a kojim se poboljšavaju mehanizmi onemogućavanja blokade u FBiH, iako bez propisanih sankcija, smatrali smo nužnim”, navodi se u zajedničkom stavu koji je pročitao Andrle.
Smatraju da je neophodno napomenuti da bi bez ovog dijela odluke vladajuće političke elite, koje su više od četiri godine uzurpirali vladavinu prava i suspendirali volju građana iz FBiH sa izbora iz 2018. godine, i dalje mogli nezakonito vladati i na taj način bili smo na rubu potpune suspenzije izbornog procesa i izbora kao jedinog preostalog demokratskog izraza volje građana BiH.
Mišljenja su da se OHR trebao zadržati do ovog nivoa izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona jer ostali dio odluke koji se odnosi na promjenu broja delegata u Dom naroda nije prihvatljiv.
“OHR nije ponudio niti jedan pravno valjani argument povećanja broja delegata u Dom naroda i ovaj dio odluke može se tretirati kao promjena izbornih pravila u toku izbornog procesa. Ovaj dio odluke OHR-a je isključivo političke naravi i u suprotnosti je sa našim usaglašenim principima da se iz etno-nacionalnog modela unutrašnjeg uređenja BiH ide ka evropskim demokratskim stečevinama koje u fokus stavljaju ljudska prava i slobode svakog čovjeka i svakog od naroda na cijelom teritoriju BiH. Jačanjem pozicije Doma naroda osnažuje se koncept etničkog uređenja države i otežava dostizanje evropskih demokratskih standarda”, navedeno je.
Andrle je naveo da će povećanje broja delegata osnažiti etničko cementiranje u FBiH jer sasvim je jasno da će kantoni sa većinskim bošnjačkim i hrvatskim narodom povećati broj delegata iz ovih etničkih skupina u kantonima gdje su većina.
Iako smatraju “pozitivnom diskriminacijom” povećanje broja delegata iz reda srpskog naroda i iz reda ostalih, to, nažalost, neće imati demokratske efekte, jer se odnosi na samo jedan dio Bosne i Hercegovine – Federaciju BiH, u kojoj je broj građana srpske nacionalnosti i reda ostalih minoran a sam njihov izbor opet će “diktirati” većinski narodi u svakom od kantona.
“Međutim, odluka OHR-a je stupila na snagu i u primjeni je. Smatramo nužnim da OHR, s obzirom da se nalazi u situaciji ‘osporavanja’ u koju se sam doveo, mora donijeti uputstvo o broju delegata iz svakog od kantona i njihovom broju po etničkoj pripadnosti i to primjenjujući popis iz 1991. godine jer Anex VII nije proveden, a po Dejtonskom sporazumu je obavezan u primjeni.”
Željeli su jasno istaknuti da će u procesima koji predstoje fokus staviti na provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, harmoniziranju uloge i nadležnosti domova naroda u oba entiteta i na nivou BiH, jasno definirati prava iz paketa “vitalnog nacionalnog interesa” na prostoru cijele BiH, harmonizirati ulogu i nadležnost predsjednika/potpredsjednika u oba entiteta te konačno Ustav BiH mijenjati u kontekstu evropskog puta BiH, što je OHR donesenim odlukama u potpunosti propustio.
“Organizacije civilnog društva i akademske zajednice iz reda potpisnika Deklaracije svoj budući rad i aktivnosti provodit će kroz zajednički sporazum koji ćemo uskoro prezentirati javnosti”, zajednički je stav predstavnika nevladinih organizacija i akademske zajednice.
Miro Lazović iz Foruma parlamentaraca BiH 1990 kazao je da smatraju da odluka visokog predstavnika o povećanju članova Doma naroda FBiH nosi određene opasnosti kada je riječ o daljnjem etničkom razdvajanju i etničkim podjelama.
“Isto tako, otvara i prostor multietničkm strankama da se zabrinu za svoj status, u onim dijelovima gdje ih dosada nema, a nekada ih je bilo”, pojasnio je Lazović.
