Ministarstvo obrazovanja i nauke godinama
podržava istraživanja i publikovanje radova nastalih na osnovu istih, jer su osi za samu nauku,
istraživanja značajna i za razvoj turističke ponude određenih krajeva.
– Ljudi nas obilaze iz čitave Evrope i moramo još značajnije na mapu kulturnih centara i tačaka
staviti i naše muzeje i njihove arheološke i muzeološke zbirke, bez obzira kojem području
muzeologije oni pripadali, kaže pomoćnik ministra za nauku, Jasmin Branković.
Na okruglom stolu u Mostaru predstavljene su istraživačke Studija arheologije Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Riječ je o naslijeđu koje predstavlja fizički dio identiteta ovog
kraja o kojem se mora voditi posebna briga.
– Najviše su se istraživanja koncipirala preko terenske nastave, odnosno prakse, tako da smo s
prostora Hercegovine u ta istraživanja uspjeli uklopiti ukupno 12 nalazišta. Uvijek je cilj da
biramo nalazišta iz različitih vremenskih epoha, kako bi studenti naučili pristupati i istraživati
različite metodologije istraživanja, ističe Tino Tomas sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Mostaru.
Bogati su i postavi muzeja Gorica-Livno u u čijem se arheološkom postavu nalaze eksponati koji
datiraju od vremena prahistorije do Srednjeg vijeka.
– Možda je najpoznatiji Kuprešak, odnosno ostaci na Kupreškom polju, odnosno saonice u kojima
je bio pokopan muškarac i prekriven vunenim plaštom. Taj plašt je najstarije vuneno platno u
Europi, i njegova starost je procijenjena na cirka 3450 godina, izjavila je direktorica Muzeja
Gorica – Livno, Dražena Džeko.
Arheološki nalazi u Hercegovini potvrda su bogatstva i raznolikosti kulturno-historijskog
naslijeđa, koji otvaraju mogućnost mladim istraživačima za sticanje novih znanja i profesionalno
usavršavanje.
