S obzirom da tihi moždani udar ometa dotok krvi u dio vašeg mozga koji ne kontroliše funkcije poput govora ili kretanja, možda nikada nećete znati da je došlo do moždanog udara, piše Healthline te navodi da način na koji većina ljudi sazna da su ga imali je kada se podvrgnu MRI skeniranju ili CT za neko drugo stanje.
Prema Američkom udruženju za moždani udar, tihi moždani udari povećavaju rizik od simptomatskog moždanog udara u budućnosti, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da svladavanju problema moždanog udara treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali i na ličnom nivou, pridržavajući se sljedećih preporuka:
prepoznajte i liječite svoje faktore rizika: visoki krvni pritisak, šećernu bolest, visok nivo holesterola i fibrilaciju atrija
budite fizički aktivni i redovno vježbajte
održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
ograničite konzumaciju alkohola
nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć
Tihi moždani udari su prilično česti, a jedno istraživanje iz 2003. navodi da je trećina ljudi starijih od 70 godina imala barem jedan tihi moždani udar, piše Healtline. U novije vrijeme istraživači su potvrdili da višestruki tihi moždani udari povećavaju rizik od vaskularne demencije, poznate i kao multi-infarktna demencija.
Tihi moždani udar simptomi
Evo kojih pet simptoma ljekari spominju kao snažno povezane s tihim moždanim udarom:
Kognitivni problemi
Kognitivni problemi mogu biti rezultat niza tihih moždanih udara, piše Eatthis.
“Znamo da ako tihi moždani udari krenu, mogu uticati na stvari poput pamćenja i razmišljanja”, kaže neurolog dr. Shazam Hussain. “Govoreći o tome kako moždani udar može uticati na druge stvari, znamo da postoji cijeli podskup demencije koji se naziva vaskularna demencija, kojem pripada velik broj ljudi koji imaju demenciju, a zapravo je povezan s tihim moždanim udarima.”
Nespretnost
Neobjašnjiva nespretnost mogla bi biti povezana s tihim moždanim udarom, kažu ljekari. “Tihi moždani udar takođe može proizvesti simptome koje pogrešno pripisujete nečem drugom, poput slučajne nespretnosti ili propusta u pamćenju”, kažu ljekari Toni Golen i Hope Ricciotti. “Rješavanje kardiovaskularnih faktora rizika, poput visokog holesterola i visokog krvnog pritiska, smanjuje šanse za moždani udar i rizik od tihog moždanog udara.”
Gubitak ravnoteže
Gubitak ravnoteže i zbunjenost mogu biti znakovi tihog moždanog udara.
“Tihi moždani udar odnosi se na moždani udar koji ne uzrokuje nikakve primjetne simptome”, kaže Harvard Health. “Većina moždanih udara uzrokovana je ugruškom koji blokira krvnu žilu u mozgu. Blokada sprečava da krv i kiseonik dođu do tog područja, uzrokujući umiranje obližnjih moždanih stanica. Ovisno o mjestu ugruška, to može uzrokovati simptome kao što su slabost u ruci ili nozi (što može uzrokovati pad) ili probleme s govorom ili vidom.“ prneose “Nezavisne“.
Gubitak pamćenja
Tihi moždani udar može uticati i na dio mozga koji je odgovoran za pamćenje, kažu stručnjaci i objašnjavaju da se ta šteta može pogoršati ponavljanjem udara.
“Što više oštećenja mozga imate zbog tihih moždanih udara, to je mozgu teže normalno funkcionisati”, kaže dr Furie, vanredna profesorica na Medicinskom fakultetu Harvard i direktorica Službe za moždani udar Opšte bolnice Massachusetts i dodaje da bi tihi moždani udari trebali osvijestiti ljude da je neophodno voditi računa o faktorima rizika koji uključuju: visoki krvni pritisak, visoki holesterol, arteroskleroza, pušenje, visoki LDL holesterol, dijabetes, gojaznost, sjedilački način života i fibrilacija atrija.
Govorni problemi
Iznenadne poteškoće s govorom mogu biti znak tihog moždanog udara.
„Važno je otići svom porodičnom doktoru ako postoji zabrinutost zbog neuroloških simptoma poput slabosti ili poteškoća u govoru jer tihi moždani udari dovode ljude u opasnost ne samo zbog budućih simptomatskih moždanih udara, već i zbog kognitivnog pada i demencije. Radiolozi bi to trebali prijaviti, a kliničari djelovati na temelju toga.”, kaže Eric E. Smith, vanredni profesor neurologije sa kanadskog Sveučilišta Calgary, a prenosi centarzdravlja.hr.
