Potvrđeno je to Feni u Ministarstvu sigurnosti BiH uz pojašnjenje da je jedan od koraka koje treba poduzeti BiH da se na svim nivoima osigura efikasna koordinacija kod upravljanja granicom i migracijama te unapređenje sistema azila.
– Od zemlja zapadnog Balkana se očekuje i jačanje borbe protiv krijumčarenja ljudima, mreža organiziranog kriminala i bolja zaštita granica, a BiH je spremna dati svoj doprinos zaštiti granica i time i opće sigurnosti u EU – kazali su.
Za zaštitu granica BiH na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH Evropska unija je izdvojila 6,4 miliona eura. Radi se o sredstvima planiranim za nabavku opreme za zaštitu i nadzor granica, poput dronova, termovizijskih kamera, sistema video nadzora, vozila za nadzor i komunikacijskih mreža.
Također, EU će podržati obuku službenika Granične policije i angažman dodatnih policijskih službenika, a fokus je stavljen i na borbu protiv krijumčarenja ljudima gdje će BiH imati veoma važnu ulogu u presijecanju kriminalnih mreža.
EU je već sklopila sporazume o statusu s Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, omogućujući Agenciji za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalne straže u zajedničke operacije u regiji.
Kada je u pitanju BiH, kažu iz Ministarstva, očekuje se uskoro dobijanje prijedloga novog sporazuma sa FRONTEX-om, kako bi se mogli započeti pregovori i nakon toga pristupiti zaključivanju sporazuma o saradnji i mandatu FRONTEX-a.
Kada je u pitanju saradnja sa Evropskom unijom u toj oblasti, u proceduri je i zaključivanje Radnog aranžmana između Granične policije BiH i FRONTEX-a.
Budući da je jedan od zahtjeva EU da zemlje zapadnog Balkana usklade viznu politiku sa EU, iz Ministarstva sigurnosti Feni su potvrdili da Bosna i Hercegovina ima definiran vizni režim s većinom zemalja visokog rizika, odnosno zemalja iz kojih dolazi najveći broj migranata.
– U tom smislu BiH ima uglavnom usklađenu viznu politiku sa EU tako da pitanje ulaska ilegalnih migranata kroz zemlje koje imaju bezvizni režim nikada nije odnosilo na BiH nego na pojedine susjedne države – pojašnjavaju nadalje.
Ističu da je u posljednjih nekoliko mjeseci zabilježen povećan broj migranata u BiH iz Burundija, Indije, Gane i Kube, a što je posljedica postojanja bezviznog režima Srbije sa ovim zemljama.
– BiH je dugo upozoravala na ovaj problem i činjenicu da migranti zloupotrebljavaju bezvizni režim da bi preko zemlja zapadnog Balkana došli do EU. Očekujemo da će ukidanjem bezviznog režima koje Srbija ima s pojedinim zemljama, a na čemu je insistirala i EU, situacija i u ovoj oblasti biti poboljšana – dodali su.
Akcioni plan za zapadnobalkansku rutu EU podrazumijeva i jačanje procesa readmisije, a BiH ima potpisan takav sporazum samo s Pakistanom što je značajno doprinijelo smanjenju broj migranata koji dolaze iz ove zemlje upravo zbog mogućnosti vraćanja u svoju zemlju.
Pakistan je dugo bila zemlja na drugom mjestu po ukupnom broju migranata koji ulaze u BiH, a sada se nalazi na četvrtom mjestu. U 11 mjeseci prošle godine u BiH je ušlo 4.292 državljanina Pakistana, a za isti period ove godine taj broj je duplo manji i iznosi 2.076.
Ministarstvo sigurnosti BiH je iniciralo pokretanje pregovora za potpisivanje sporazuma o redmisiji sa svim zemljama koje su izvor migracija. Neke od tih zemalja nisu voljne da potpišu takvu vrstu sporazuma i predlažu direktnu bilateralnu saradnju ili potpisivanje memoranduma o saradnji u toj oblasti.
– Stajalište Ministarstva sigurnosti je da treba iskoristiti sve mogućnosti da bi se ubrzale procedure identificiranja i povratka migranata u zemlje porijekla. Takav oblik saradnje već je napravljen s Marokom u koji je vraćen određen broj državljana te zemlje – kazali su Feni u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Dodaju da je zahvaljujući svim poduzetim mjerama, trenutno situacija u oblasti migracija u BiH zadovoljavajuća te se u četiri privremena prihvatna centra nalazi oko 1.500 migranata što je značajno smanjenje u odnosu na ranije godine.
Zbog toga su u prethodnom periodu zatvorena dva prihvatna centra u BiH i plan je da se nastavi preuzimanje upravljanja migracijama u BiH od nadležnih institucija BiH jer su u prethodnim godinama to uglavnom radile međunarodne organizacije, a finansirala Evropska unija sa oko 90 miliona eura, zaključuju iz Ministarstva sigurnosti BiH, piše Fena.
