Ipak će najhladnije doba u godini biti najizazovnije u novijoj povijesti jer imamo rastuće cijene električne energije i plina diljem svijeta, a kao da to nije dovoljno, kada je BiH u pitanju, imamo rekordne cijene peleta, drva, ugljena…, piše Večernji list BiH.
U takvu ozračju treću godinu zaredom dočekujemo fenomen La Nina, hladni pandan El Ninu, upravo ono što nam nije trebalo ove godine kada se ne zna u kojem će smjeru kriza otići.
Evo što Accuweather kaže o fenomenu.
Sličnost s prošlom godinom
– Tijekom La Nine neuobičajeno niske temperature oceana šire se ekvatorijalnim Pacifikom, što zauzvrat stvara sustav povratnih informacija između oceana i atmosfere koji može utjecati na vremenske uvjete diljem svijeta – posebno na zimsku temperaturu i snijeg. Očekuje se da bi se La Nina trebala vratiti u neutralnu fazu u siječnju. Unatoč toj promjeni tijekom drugog dijela sezone, atmosferski uvjeti trebali bi ostati slični La Nini tijekom cijele zime zbog odstupanja između klimatskog fenomena i promijenjenih vremenskih uvjeta. Što to znači za zimsku prognozu za 2022./23. diljem Europe? Budući da je ovo treća uzastopna zima pod utjecajem La Nine, ova sezona može donijeti pregršt sličnosti s prošlogodišnjim zimskim vremenom – navodi se. Međutim, prognostičari AccuWeathera kažu da ova godina sadrži rijedak dio slagalice kojeg posljednjih godina nije bilo. –
Trostruka La Nina dogodila se samo tri puta od početka vođenja evidencije, a posljednja je bila početkom stoljeća, od 1998. do 2001. – objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Reppert. Osvrćući se na nekoliko situacija u novijoj povijesti kada su bile tri zime La Nine zaredom, prognostičari mogu analizirati te jedinstvene godine i upotrijebiti ih za prognozu što bi ova zima mogla sadržavati.
Prognostičari AccuWeathera kažu kako postoje naznake da će opća oluja ove zime često ciljati južnu Europu. Lokacije diljem Portugala, Španjolske, južne Francuske, Italije i Balkana imaju veće izglede za pojavu češćih događaja izazvanih kišom i vjetrom nego drugi dijelovi kontinenta. Na neki način stanovnici od Pirenejskog poluotoka do jugoistočne Europe mogli su vidjeti neke sličnosti s prethodne dvije godine. To bi moglo značiti povećan rizik od jake kiše, posebno u jugoistočnoj Francuskoj, sjevernoj i središnjoj Italiji te zapadnom Balkanu – stoji u izvješću
Za komentar su pitali i neovisnog meteorologa Zorana Zadru.
Aktivnija zima
– Velikim dijelom bih se složio s prognozom AccuWeathera jer sam takvo nešto i očekivao. Ove zime trebalo bi biti više snijega u odnosu na prošlu u regiji, pogotovo na planinama. Jedino je trenutačno teško precizirati koji će dio zime imati najviše hladnih prodora. Međutim, ako sagledamo prošlost sa sličnim fenomenima La Nina, najviše zimskih prodora dogodilo se upravo između drugog dijela prosinca i polovine veljače, ali postoje i opcije da prava zima tek slijedi od siječnja do kraja ožujka. Kada se sve analizira, trebala bi ovo biti temperaturno normalna i po oborinama (kiša i snijeg) aktivna zima pred nama – istaknuo je Zadro.
