“Cijeli decembar je prošao, a u dosta gradova u BiH nismo imali snježni pokrivač izuzmemo li prostor Krajine koji se našao u graničnim uslovima pa se bilježio prvi snijeg. Pomalo neuobičajena situacija”, kazao je Sladić.
Kada se opet možemo nadati “bijelom Božiću”?
“Kada govorimo iz aspekta Božića, više je kod nas zelenih Božića nego bijelih. Sama definicija “bijelog Božića” zavisi od zemlje do zemlje u kojoj se nalazite. Tako je u SAD dovoljno da imate jedan inč snijega da se Božić smatra bijelim. To je recimo jedan jako dobar kriterij. Britancima je dovoljna jedna pahulja snijega da smatraju da imaju bijeli Božić. Sarajevo je zadnji put imalo bijeli Božić 2012. godine. Od 2013. do danas ga nije bilo“, kazao je i dodao:
“Morat ćemo se navikavati da imamo što češće vremenske oscilacije. Planeta se zagrijava i tu će morati doći do procesa koji će planetu dovoditi u stanje ravnoteže”.
Sladić je pojasnio zašto je decembar ove godine neuobičajen.
“Ovaj decembar je po svim prilikama neuobičajen, posebno zbog položaja sistema koji su zahvatili Stari kontinent. Dosta nisko se spustila mlazna struja. To je vrsta snažnih vjetrova koja pomjera vremenske sisteme od Zapada prema Istoku. ZBiH je u decembru izbjegla snijeg jer se nalazila na periferiji sistema niskog vazdušnog pritiska, odnosno njegove zadnje strane koja je donosila snježne padavine negdje do područja rijeke Save i Une. Što se tiče ovog samog spomenutg uticaja ciklone, mi smo se nalazili na prednjoj strani pa nam je sa Mediterana stizao topao zrak. Sistemi u našu zemlju su dolazili iz južnog Atlantika, preko Biskajskog zaljeva. To su najružnije ciklone i upravo je takva unijela dosta vlage i dosta toplote. Uz dosta toplotne energije imamo obilnije padavine. To do 2023. nećemo imati“.
Kakva će biti zima?
Sladić dodaje da zime do početka januara nema.
“Ono što možemo reći je da zime do 1. ili 2. januara definitno nema na našim prostorima. Ovo sve što se desilo sa SAD-om će učiniti da bilo kakav hladan zrak koji dođe u dodir sa Atlantikom bude proizvođač niskih zračnih pritisaka koje će donositi topao i vlažan zrak većem dijelu Evrope. Zato prave zime i dalje nema na vidiku. Tek negdje polovinom januara se gube signali pa bi se zima mogla vratiti“.
Dugoročne prognoze bude određene nesigurnosti, kazao je.
“Ali kada se pogledaju mjesečne prognoze, onda nema neke nade za veću i dugotrajniju zimu. Još uvijek dosta nesigurnosti, Nova godina je definitivno bez snijega, bez padavina. Neće biti hladno, ali da će biti zagađeno, vjerovatno trebamo računati na to“.
“Za sada nam zimske jakne neće trebati, ali su vremenske prilike dosta nepredvidive i kompleksne, onda računajmo na sve. Nadati se da će nas ove godine zaobići snijeg u martu i aprilu koji su postali tradicionalni u proteklim godinama“, prenosi N1.
