Armenija i Azerbejdžan mjesecima su u pregovorima o posredovanju u mirovnom sporazumu oko Nagorno-Karabaha – otcijepljene enklave međunarodno priznate kao dijela Azerbejdžana, ali nastanjene većinskim jermenskim stanovništvom.
Proteklih mjesec dana, Azerbejdžanci koji tvrde da su ekološki aktivisti blokirali su saobraćaj duž jedinog puta koji povezuje Nagorno-Karabah s Armenijom u, kako je Jerevan nazvao blokadom koju je odobrila vlada. Baku tvrdi da demonstranti izražavaju opravdanu zabrinutost nelegalnim armenskim rudarenjem i negiraju da je regija pod blokadom.
Rusija je u saopćenju u četvrtak okrivila Armeniju za otkazivanje mirovnih pregovora između dvije strane i pozvala Jerevan da se vrati za pregovarački stol.
– Teško je procijeniti poziciju Jerevana kada se njihove zvanične izjave toliko razlikuju – izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Kazala da “nas je odluka Jerevana da povuče iz mirovnih pregovora zakazanih prošlog decembra u Moskvi spriječila da razgovaramo o mirovnom sporazumu”, dodajući:
– Ako su naši armenski partneri zaista zainteresirani za rješavanje ovih problema, onda umjesto da se bave skolastikom, neophodno je da nastavimo zajednički rad.
Zvaničnici u Jerevanu sve više su ljuti na Rusiju – formalno saveznicu kroz sporazum o međusobnoj samoodbrani – jer nije učinila više da okonča blokadu.
Prema mirovnom sporazumu potpisanom 2020. godine, Rusija je rasporedila mirovni kontingent u regiji, a Azerbejdžan se usuglasio da osigura slobodno kretanje duž koridora Lačin koji povezuje Armeniju s Nagorno-Karabahom. Armenija tvrdi da se Azerbejdžan ne pridržava tog sporazuma i kako želi da ruske mirovne snage učine više da istisnu demonstrante. Moskva je odgovorila da čini sve što može da pomogne, prenosi Reuters, piše Fena.
