Moskva i Minsk započeli su prve ovogodišnje zajedničke vojne vježbe zračnih snaga u Bjelorusiji, a planirano je da traju do 1. februara. Za potrebe vježbe, vojsci će biti dostupni svi aerodromi i poligoni za obuku zračnih snaga, kao i sistemi protivzračne odbrane u ovoj bivšoj sovjetskoj republici, koja je saveznik Moskve.
Ministarstva odbrane dvije zemlje nisu precizirala broj aviona koji će sudjelovati niti koncept prema kojem će se vježbe odvijati. Međutim, vježbe će, u svakom slučaju, uključivati izvođenje operacija zračnog izviđanja, zajedničke patrole duž državne granice, zračnu podršku trupama, desant taktičkih snaga, kao i isporuku tereta i evakuaciju ranjenika.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je naglasilo da se radi o pokušaju “odvraćanja eskalacije”, što je izgledalo kao pokušaj da se spriječi tumačenje ciljeva vojnih vježbi izvan službeno najavljenog konteksta.
Partnerstvo ili savez?
Poznato je da je Bjelorusija dozvolila ruskoj vojsci da koristi njenu teritoriju i vojnu infrastrukturu, zbog čega je Kijev i zapadne zemlje smatraju stranom u sukobu. Minsk to oštro negira i naglašava da nije slao svoje snage na bojišta u Ukrajini.
I pored toga, zapadne zemlje pomno prate zajedničke vojne aktivnosti Rusije i Bjelorusije. Da bi se razumjelo zapadno interesovanje za tu saradnju, treba se prisjetiti sporazuma koji je potpisan prošle godine između Moskve i Minska o uspostavi zajedničkog odbrambenog prostora dvije zemlje. Zapad pretpostavlja da bi se, uzimajući u obzir modernizaciju bjeloruske vojne avijacije i preobuku pilota, ovaj jedinstveni odbrambeni prostor mogao, na teoretskom minimumu, pretvoriti u zonu nuklearnog oružja.
Osim toga, situacija na granici između Bjelorusije i Ukrajine ne može se nazvati mirnom. Dvije države s vremena na vrijeme optužuju jedna drugu za otvaranje vatre prema granici i za kršenje znakova razgraničenja.
Minsk kaže da pokušaji vođenja dijaloga preko graničnih povjerenika i linija ministarstava odbrane još nisu dali pozitivne rezultate, te kako je u stalnoj pripravnosti u iščekivanju provokacija.
Intenziviranje vojne saradnje i ponovne zajedničke vojne vježbe Rusije i Bjelorusije otvaraju niz pitanja, posebno u kontekstu nastavka rata u Ukrajini, te mogućnosti da Minsk postane jedna od strana učesnica u konfliktu.
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije nije objavilo službeno saopćenje u kojem objašnjava prirodu vojnih vježbi s Bjelorusijom, ali je objavilo videoisječke manevara (web stranica Ministarstva).
Jesu li to rutinski ili preventivni manevri?
Odgovarajući na ovo pitanje, ruski vojni stručnjak Victor Litovkin je istaknuo, govoreći za Al Jazeeru, da će vojna avijacija dvije zemlje sarađivati tokom vježbi, što znači da postoji zajednička naredba da se osigura stanje maksimalne pripravnosti u slučaju vanjskih prijetnji.
Prema njegovim riječima, aktivnosti koje dvije zemlje provode u zračnom prostoru uključuju i vježbe taktičkog letenja, što je vrlo važno pitanje, jer sistemi protivzračne odbrane S-400, koje je Rusija nedavno isporučila Bjelorusiji, zahtijevaju korištenje na najvišoj razini koordinacije.
S druge strane, sadašnje vježbe mogle bi otvoriti put za zajedničke nuklearne misije u budućnosti, što će izazvati negativnu i oštru reakciju zapadnih zemalja.
Litovkin nastavlja da su Sjedinjene Američke Države prve počele kršiti Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji zabranjuje prebacivanje takvog oružja nenuklearnim državama. Prema tome, izjave Moskve i Minska o obuci posade vjerojatno znače da Rusija i Bjelorusija počinju provoditi slične nuklearne misije.
Hoće li Bjelorusija ući u ukrajinski rat?
Direktor Vijeća za dijalog iz Minska Yauheni Preiherman smatra da mogućnost učešća bjeloruskih snaga u ukrajinskom ratu nije izgledna, osim u slučaju da na Bjelorusiju bude izveden udar koji se može smatrati namjernim, a ne kao što se dogodilo u decembru, kada je Minsk objavio da je ukrajinska raketa pala u bjeloruskoj regiji Brest. Smatra da to nije dovoljan razlog za eskalaciju, isto kao i u slučaju pada projektila u Poljskoj u novembru prošle godine.
Nastavio je, govoreći za Al Jazeeru, da bjelorusko vodstvo i narod ne žele sudjelovati u ukrajinskom ratu. Ako se bjeloruska vojska pridruži ruskim snagama, gotovo je sigurno da će se borbena dejstva preseliti na teritoriju Bjelorusije. Što se tiče stepena u kojem će hipotetičko sudjelovanje bjeloruskih snaga utjecati na tok rata, teško da to može promijeniti dinamiku neprijateljstava.
Prema Preihermanu, bjeloruska vojska broji oko 65 hiljada ljudi, uključujući 45-50 hiljada vojnika. “Čak i u kontekstu djelomične mobilizacije u Rusiji, to su beznačajne brojke”, zaključio je.
Je li Minsk izložen pritisku Rusije da sudjeluje u ratu?
Direktor ruskog Centra za političke prognoze Denis Karkodinov smatra da Moskvi, s jedne strane, za sada još nije potrebna direktna vojna intervencija Bjelorusije. S druge strane, Rusija razumije koje bi posljedice ova odluka imala na javnost unutar Bjelorusije, koja trenutno nije spremna prihvatiti ideju o učešću u ratu i proglašavanje mobilizacije.
Podsjetio je na izjavu predsjednika Aleksandra Lukašenka, koji je otvoreno naglasio da sudjelovanje Bjelorusije u ratu ovisi o prijetnjama nacionalnoj sigurnosti te zemlje.
Prema Karkodinovu, Moskvi je, u okolnostima sadašnjeg rata, dovoljno da je niko ne može ”napasti s leđa” s teritorije Bjelorusije, a ujedno i da se osujete mogući napadi na Minsk, iz Poljske, Latvije i Litvanije, pod krinkom posebne ruske vojne operacije i nužnosti intervencije kako bi se pružila pomoć Ukrajini, prenosi AJB.
