Posljednji popis stanovništva je bio 2013., tri godine nakon većine zemalja svijeta. Tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor je bio hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.
Ove godine popis stanovništva je upitan, jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon.
“Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u Budžet institucija BiH za 2023. godinu”, potvrdili su iz Ministarstva financija i trezora BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Popis se definira kao najopsežniji izvor podataka o nekoj državi. Vlastima su ti podaci nužni za provedbu raznih ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja.
Rezultati prvog poslijeratnog popisa objavljeni su 2016. godine. Pokazali su da u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika.
Vlasti u entitetu Republika Srpska su odbacili ove pokazatelje, tvrdeći da je brojka od oko 3,5 miliona stanovnika “prenapuhana”, pa su objavili svoje rezultate.
Cjeloviti popis poljoprivrede u BiH nije rađen duže od 60 godina.
Kome treba popis?
U većini zemalja popis stanovništva se vrši svakih deset godina, početkom nove dekade.
Hrvatska i Srbija provele su popis 2021. godine i prošle godine objavile rezultate.
Građani koje smo anketirali smatraju da se veliki broj stanovnika BiH iselio od posljednjeg popisa, 2013. godine.
“Ne znam koliko danas ljudi živi u Doboju, ali znatno manje nego prije deset godina. Mnogo mladih, ali i starijih je otišlo u inostranstvo trbuhom za kruhom, manje nas se rađa. Imam mnoge komšije i rođake koji su otišli”, kazao je za RSE Dejan Klopić iz Doboja u sjevernoj Bosni.
Osman Hušić, iz Cazina, u sjeverozapadnoj Bosni, kaže kako građane BiH, uglavnom, zanimaju rezultati “da se vidi koliko nas ima”.
“Mislim da nas je po popisu 2013. bilo oko 60.000 u Cazinu (popisano je 66.149, op. a.). Bilo nas je četiri miliona u BiH (oko 3,5 miliona, op. a.). Sad je pitanje ima li nas tri miliona”, kazao za RSE Osman Hušić.
Magdalena iz Mostara kaže da pravi odgovor zašto se provodi popis ne zna.
”Političke stranke imaju neke svoje interese i ja vjerujem da su to neki drugi interesi”, kazala je ova Mostarka za RSE.
Magdalenin sugrađanin Nedim Ajanić kaže je popis nužan.
“Valjda bi trebalo da imamo evidenciju, ne samo broja stanovnika, već i zanimanja, starosnu strukturu, uzrast i ostalo”, dodaje on.
‘Kada to državni organi budu smatrali neophodnim’
Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske.
Iz državne agencije su za RSE kazali da su formirali radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva, bez kojeg nema popisa.
Dostavili su ga entitetskim zavodima na mišljenje. Međutim, entitetski zavodi su utvrdili da se ”prijedlog zakona ne može finalizirati, jer u tom prijedlogu nema ključnih pojedinosti”.
”To su datum početka popisa, popisna pitanja, budžet, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavka IT opreme, provođenje pilot popisa i druge pojedinosti koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja”, kazali su za RSE iz Agencije za statistiku BiH.
Navode da je za ispunjavanje tih preduvjeta potrebno uključivanje drugih državnih i entitetskih institucija.
Na pitanje RSE kad se može očekivati popis stanovništva, iz državne i entitetskih statističkih institucija citiraju član 8. Zakona o statistici BiH.
”Popisa stanovništva će biti kada to državni organi budu smatrali neophodnim”, kazao je za RSE Emir Kremić, direktor Zavoda za statistiku entiteta Federacije BiH.
On kaže da je ovaj entitetski zavod, iako još nema odluka o popisu, radio na pripremama, od kartografije, metodologije, gledali praksu kako su to radile Hrvatska, Srbija i zemlje EU.
Sociolog Amer Osmić, sa Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je kako je popis stanovništva bitan, jer što god da se planira, što se tiče razvoja društva, primarno se uzimaju podaci iz popisa.
“Na osnovu toga planirate i dugoročne i kratkoročne strategije razvoja određenog geografskog područja. S podacima iz 2013. i procjenama koje govore o velikom broju odlazaka, nad svim što planirate imate oblak sumnje, jer planirate na osnovu broja popisanih, a tih ljudi na tom području nema”, kazao je za RSE Osmić.
Prvi poljoprivredni popis nakon 60 godina
Popis poljoprivrede planiran je da se realizira krajem ove godine. Novac je osiguran u budžetu. U oktobru 2022. proveden je probni, a trenutno se priprema puni popis.
Delegaciji EU u BiH upućen je zahtjev za ekspertsku pomoć koji je, navode, u državnoj Agenciji za statistiku, u fazi odobravanja.
Posljednji cjelovit popis poljoprivrede je proveden 1960. godine, dok je 1969. bio proveden metodom uzorka kada je popisano 20 posto poljoprivrednih gazdinstava. Obuhvaćao je tadašnja ”društvena” i individualna gazdinstva.
Poljoprivredni popisi rađeni su nakon toga paralelno s popisom stanovništva, pa tako i 2013. godine.
Iz Agencije za statistiku BiH kažu da ”takav način prikupljanja podataka na dobrovoljnoj bazi nije mogao pružiti pravu sliku stanja”.
Popisat će se poljoprivredna gazdinstva, zemljište, oranice prema kulturi koja se na njima uzgaja (pšenica, krompir itd.), pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci, broj stoke, peradi, pčelinjih košnica i slično.
Popisuje se i da li je vršena analiza tla i šta je pokazala, da li se zemljište navodnjava i kako, te poljoprivredna mehanizacija i oprema. Neka od pitanja su i da li su dobili i kakve poticaje, imaju li poljoprivredni kredit, koriste li kompjuter u svom radu i imaju li internet.
Zašto je popis u BiH političko pitanje?
Prema popisu iz 1991. godine, u BiH su živjela 4.377.033 stanovnika.
Među njima je bilo 43,47 posto muslimana (Bošnjaka), 31,21 posto Srba, 17,3 posto Hrvata te 5,53 posto Jugoslavena, dok je ostalih naroda i narodnosti bilo ukupno oko 2,4 posto.
Prema rezultatima jedinog poslijeratnog popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Po tom popisu, Bošnjaka je bilo 50,01 posto, Srba 30,8 posto, Hrvata 15,4 posto, a “ostalih” 3,7 posto.
U političkom smislu, popis stanovništva je bitan, jer na nekim nivoima vlasti, naprimjer u vladama i institucijama entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, broj ministara i zaposlenih iz određene etničke skupine (Bošnjaka, Hrvata, Srba i ”Ostalih”) se određuje po njihovom broju po popisu iz 1991. godine.
Slično je i s brojem zaposlenih u vojsci ili policijskim agencijama na državnom nivou.
Tako je definirano Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom, jer se smatralo da će to potaknuti povratak izbjeglica u prijeratna mjesta.
Na nekim nivoima vlasti ili institucijama, zakonski se mora poštovati zastupljenost ”po posljednjem popisu”, prenosi RSE.
