Više od 4800 ljudi poginulo je po dosadašnjim podacima u potresu magnitude 7,8 prema Richteru blizu turske granice sa Sirijom, a očekuje se da će broj umrlih rasti s obzirom na naknadna podrhtavanja tla tokom dana.
Potres je tolika, apokaliptična razaranja prouzročio djelomično zbog svoje magnitude, riječ je o najjačem potresu u Turskoj od 1939., ali i zbog činjenice da je pogodio gusto naseljeno područje.
Drugi razlog jest da se dogodio u 4 sata i 17 minuta iza ponoći po mjesnom vremenu, što znači da su usnuli ljudi ostali “zarobljeni kad su im se srušile kuće”, rekao je za saradnik Britanske geološke službe Roger Musson.
Konstrukcija zgrada također nije bila “primjerena za područje koje je podložno velikim potresima”, rekao je Musson, autor knjige “The Million Death Quake” (engl. Potres od milion smrti).
Razlog za to možda leži u činjenici da je rasjed koji je potres pogodio u posljednje vrijeme bio relativno miran.
Turska je jedna od najtrusnijih zona u svijetu. Potres na Sjevernoanatolijskom rasjedu u sjevernoj turskoj pokrajini Duzce odnio je više od 17.000 života 1999. godine.
No, potres se u ponedjeljak dogodio na drugom kraju države, na Istočnoanatolijskom rasjedu.
Tamo potresa magnitude 7 prema Richteru nije bilo već više od dva stoljeća, što bi moglo značiti da su ljudi “zanemarili koliko je opasan”, kazao je Musson.
Budući da je toliko vremena prošlo od zadnjeg potresa, “podosta energije” se možda nagomilalo, pretpostavio je Musson.
Jačina naknadnih potresa u ponedjeljak, uključujući i podrhtavanje magnitude 7,5 prema Richteru, podržava tu pretpostavku, dodao je.
Repriza 1822.
Ovaj potres je “gotovo repriza” potresa 7,4 prema Richteru koji se u istom području zbio 13. 8. 1822, rekao je Musson.
Izazvao je “golemu količinu štete, srušio cijele gradove i broj žrtava je iznosio na desetine hiljada”, objasnio je.
Naknadna podrhtavanja su nakon tog potresa nastavila trajati do juna iduće godine.
Epicentar potresa u ponedjeljak nalazio se na relativno maloj dubini od otprilike 17,9 kilometara, u blizini turskog grada Gaziantepa, u kojem živi oko dva miliona ljudi
Izazvan je pomicanjem arapske tektonske ploče prema sjeveru, “stružući pored Turske jer se ne može glatko kretati”, kazao je Musson.
“Oslobađanje tog kretanja uzduž rasjeda jest ono što izaziva velik potres poput onoga koji smo imali danas”, pojasnio je.
Naglasio je da je epicentar takvog potresa mnogo manje važan od toga u kojoj se mjeri pukotina proteže uzduž rasjeda, a u ovom slučaju je to otprilike 100 kilometara.
“To znači da je bilo koje mjesto unutar tih 100 kilometara uzduž rasjeda praktički iznad potresa”, rekao je, javlja Hina.
Neadekvatna infrastruktura
Carmen Solana, vulkanologinja na britanskom Sveučilištu Portsmouth, rekla je da su zgrade otporne na potrese ključne u trusnim područjima.
“Infrastruktura je nažalost neadekvatna u južnoj Turskoj i naročito u Siriji pa spašavanje života sada ovisi o naporima spasitelja, a ne preventivi”, dodala je.
Turska vlada je 2004., reagirajući na potres iz 1999., usvojila zakon prema kojem sve nove zgrade moraju biti u skladu sa suvremenim standardima zaštite od potresa.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je snažnu izgradnju učinio političkim prioritetom nakon što je drugi potres pogodio obalu Egejskog mora 2020., zbog čega je poginulo 114 ljudi.
Joanna Faure Walker, šefica Instituta za rizik i sprečavanje katastrofa na londonskom koledžu (UCL), pozvala je Tursku da provjeri je li se zakon poštovao.
Bill McGuire, vulkanolog na UCL-u, dodao je da su “u Siriji već mnoge građevine oslabljene zbog više od deset godina rata”.
