Aleksandar Tompson, nutricionista iz Holandije, objasnio je da određeni hranljivi sastojci mogu da pomognu u prevenciji starenja, kao i da poboljšaju opšte zdravstveno stanje.
Vitamin C
Skriven u citrusima i paradajzu, vitamin C nudi snažne antioksidativne efekte koji mogu neutralisati štetu koju nanose slobodni radikali.
“Slobodni radikali su supstance koje se proizvode kao prirodni nusproizvodi svih tjelesnih procesa, poput automobila koji proizvodi izduvne gasove. U malim nivoima, ovi slobodni radikali ne nanose štetu tijelu, ali u prevelikim nivoima, smatra se da uzrokuju oštećenje ćelija, povećavajući rizik od određenih bolesti i ubrzavajući proces starenja”, navodi Tompson.
Ovdje bi vitamin C mogao da pomogne u uklanjanju štetnih efekata slobodnih radikala i samim tim uspori proces starenja i produži dugovječnost.
“Odraslima je potrebno najmanje 80 mg vitamina C dnevno, ali bi u idealnom slučaju ljudi trebalo da se trude da unose najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, što će prirodno obezbjediti više od ovog minimalnog zahtjeva”, naveo je stručnjak.
Vitamin D
Vitamin D igra ulogu u izgradnji i održavanju snage kostiju.
“Tijelo može da proizvede sopstveni vitamin D izlaganjem sunčevoj svijetlosti, ali nivoi su preniski između oktobra i kraja marta. Čak i tokom ljeta, upotreba krema za sunčanje sa visokim zaštitnim faktorom ili pokrivanje tijela će smanjiti sintezu vitamina D. To znači da je za mnoge ljude 10 do 25 mg vitamina D svakog dana minimalna mjera za zaštitu od nedostatka vitamina D”, naveo je nutricionista.
Dobri izvori vitamina D su masna riba (losos, sardine, haringa i skuša), crveno meso, jetra, žumance.
Proteini
Dovoljan unos proteina mogao bi da pomogne u usporavanju metaboličkog starenja.
“Zamjena nekih životinjskih proteina, posebno crvenog i prerađenog mesa, za više proteina biljnog porekla (npr. mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i integralne žitarice) ima najveći uticaj na dugovječnost. Ovo je najvjerovatnije povezano sa smanjenim unosom drugih hranljivih materija koje koegzistiraju zajedno sa proteinima u ovoj životinjskoj hrani, kao što su zasićene masti, so i određeni konzervansi. Takođe treba napomenuti da su studije pokazale da povećanje unosa proteina u srednjem i starijem životnom dobu pomaže u održavanju mišićne mase, što onda ima različite prednosti za kvalitet života”, naveo je Tompson.
“Većini odraslih treba oko 0,75 grama proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno, što je oko dvije porcije mesa, ribe, orašastih plodova ili tofua”, dodao je.
Iako svi ovi hranljivi sastojci nude obećavajuće prednosti, nutricionista je naglasio da je raznovrsna zdrava biljna hrana ključ za dugovječnost, piše Lepa&Srećna.
