Moćni čuvari našeg imunološkog sustava, T stanice nastale nakon cijepljenja slabije prepoznaju nove varijante koronavirusa nego one koje su nastale nakon preboljenja covida-19. Ipak, kad prepoznaju neku od novih varijanti, T stanice nastale nakon cijepljenja učinkovitije se rješavaju “uljeza”, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta u Rijeci objavljena u uglednom časopisu Cell Reports. Studija riječkih znanstvenika rezultat je istraživanja u sklopu projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Rasprava o tome je li u obrani protiv koronavirusa jača imunost nastala poslije preboljenja ili nakon cijepljenja vodi se od početka 2021. godine kada je počela široka distribucija cjepiva protiv covida-19. U raspravana se dosad puno pozornosti pridavalo tome kakav je odgovor antitijela na infekciju, no manje se zna o memoriji T stanica usmjerenoj protiv koronavirusa.
Stoga je tim riječkih znanstvenika pod vodstvom dr. Felixa Wensveena odlučio istražiti postoje li razlike u memoriji T stanica nastaloj nakon infekcije koronavirusom, cijepljenja ili oboje.
– U suradnji s timom izv. prof. Đurđice Cekinović Grbeša iz KBC Rijeka koristili smo stanice krvi ljudi koji su bili zaraženi, cijepljeni ili oboje šest mjeseci nakon zadnjeg izlaganja antigenu tj. dijelu virusa. Radili smo nekoliko vrsta analiza – rekao je Felix Wensveen, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Istraživanja na stanica u kulturi pokazala su da cijepljenje i infekcija stvaraju podjednako snažne T stanice. Znanstvenici su, također, spoznali da je “raznolikost” T stanica nastalih nakon infekcije veća, što znači veću sposobnost prepoznavanja virusnih mutanata. No, dr. Inga Kavazović, koja je napravila najveći dio eksperimentalnog rada, zaključila je da su istraživanja na stanicama u kulturi ograničena pa je razvila “humanizirani model miša”.
– Riječ je o životinji koja je genetski modificirana na takav način da sama nema imunološki sustav. U ove životinje možete presaditi ljudske stanice, a da one ne budu odbačene. Kao rezultat toga, njihov je imunološki sustav ‘humaniziran‘. U ovom smo slučaju transplantirali T stanice naših pacijenata, dajući im T stanice specifične za koronavirus. Te smo životinje naknadno zarazili virusom koji je sadržavao mali dio koronavirusa kako bismo vidjeli kako te stanice reagiraju – pojasnio je Wensveen, Pokazalo se da su T stanice cijepljenih ljudi snažnije od onih koji su preboljeli covid što je bilo pomalo iznenađujuće. No, najboljim “čuvarima” pokazale su T stanice osoba koje su i preboljele covid, a zatim su cijepljene.
– Kada su ljudi cijepljeni nakon prethodne infekcije, dobili su najbolje iz oba svijeta: ‘opseg‘ je bio veći, ali su također u našem modelu humaniziranog miša bili moćni proizvođači citokina, imunološkog hormona koji je bitan za sposobnost borbe protiv infekcije. Ovo naglašava važnost docjepljivanja – istaknuo je Wensveen, nizozemski je znanstvenik koji je svoju karijeru u Amsterdamu zamijenio životom i radom u Rijeci.
‘Imunološki sustav ‘pamti‘ uzročnika‘
– Naš imunološki sustav štiti nas od infekcije patogenima kao što su bakterije i virusi. Nakon što smo se oporavili od bolesti, imunološki sustav ‘pamti‘ uzročnika te bolje i učinkovitije reagira na ponovnu infekciju.
Ako isti uzročnik ponovno uđe u naše tijelo, uopće nemamo simptome ili su oni mnogo blaži. Imunološki sustav to postiže formiranjem namjenskih ‘stanica pamćenja‘, koje se brzo šire nakon ponovne infekcije i izlučuju čimbenike za uklanjanje patogena i zaraženih stanica.
Naše tijelo ima dvije vrste imunoloških memorijskih stanica: B stanice, koje proizvode antitijela koja neutraliziraju prijetnje izvan stanica, i T stanice koje prepoznaju i uklanjaju prijetnje unutar stanica. Cjepiva djeluju generiranjem memorijskih T i B stanica usmjerenih protiv dijela patogena tj. ‘antigena‘ bez potrebe da se razbolite od stvarnog virusa – pojasnio je Felix Wensveen, prenosi Jutarnji.
