Kosta Gajić iz Nacionalne dječje linije navodi za RTS da u prethodnih nedjelju dana postoji blagi porast poziva djece i mladih. “Oni se prje svega interesuju zašto se ovo desilo. Pričaju o osjećanjima straha, nebezbjednosti i nesigurnosti”, navodi Gajić.
On kaže da djeca i mladi koji ih pozovu izražavaju zabrinutost kako za sebe tako i za svoje prijatelje, članove porodice i pitaju se – kako mogu u ovoj situaciji da pomognu i budu im dostupni. “U prethodnih nekoliko dana postoji blagi porast poziva, prije svega djece i mladih ka Nacionalnoj dječjoj liniji. Oni se prije svega interesuju zašto se ovo desilo. Pričaju o osjećanjima straha, nebezbjednosti i nesigurnosti. Mlađu djecu zanima zašto se to desilo, bitno im je da o tome mogu da porazgovaraju. Sa druge strane, mladi to povezuju sa svojim unutrašnjim stanjima, sa tim kako se osjećaju. Oni lakše artikulišu kako misle i šta misle na ove teme i izvesno lakše komuniciraju putem pisane riječi”, navodi Gajić.
Ukazuje da nisu sva djeca spremna da odmah govore o tragičnim događajima, te da je tu ključno strpljenje i dostupnost za razgovor onog trenutka, kada oni osjete potrebu za tim. “Bitno je da razumijemo da je za taj telefonski poziv potreban prostor, kako psihološki tako i fizički, i da možda u ovom trenutku djeca još uvijek nisu spremna i nemaju dovoljno tog prostora”, objašnjava gost Nazdravlja.
Pratite ritam svoje djece
Roditeljima savjetuje da pored dostupnosti za razgovor, prate ritam svoje djece u toku dana – da li lijepo spavaju, kako se ponašaju, da li rade stvari koje su radili ranije, šta je ono što odskače od uobičajnog ritma djeteta uz spremnost da budemo tu kao dio podrške.
Ukazuju da ih kontaktiraju i roditelji, koji su, kaže, veoma zabrinuti. Pitaju se šta da rade, na koji način mogu da budu korisni svojoj djeci i kako da im pomognu. Na pitanje kako pomoći djeci da se vrate u školske klupe odgovara da je opšta preporuka da se djeca vrate u školu, da se u što većoj mjeri vrate rutinama i svojim sadržajama u toku dana, ali da treba imati razumijevanja i za one koji na to nisu spremni u ovom trenutku.
“Značajno je da pored toga budemo dovoljno osjetljivi i za onu djecu i one mlade, kojima je potrebno još više vremena i da im budemo dostupni”, navodi Gajić.
Dostupna stručna pomoć i za roditelje
Ukazuje da je i roditeljima razgovor o tragičnim događajima previše tažak, izazovan i bolan. “Značajno je i da roditelji potraže pomoć, podršku za sebe, da sa ljudima od povjerenja u svom okruženju razgovaraju i razmenjuju provjerene i precizne informacije, budu u kontaktu sa školom, i da koriste resurse koji su im dostupni u ovom trenutku za podršku”, kaže gost Nazdravlja.
Ukazuje da je Nacionalna dječja linija 116 111 dostupna 24 sata, 365 dana u godini. Roditelji savete psihologa, sociologa i drugih stručnih ljudi mogu da potraže na broj 0800 007 000. A dostupno im je i savjetovanje putem četa.
“Sve naše usluge su anonimne i povjerljive. Djeca nižeg školskog uzrasta radije koriste telefonske servise dok mladi više koriste savjetovanje odnosno komunikaciju putem četa. I tu smo vidjeli da postoji prostor, da lakše otvaraju različite teme kao o dva užasna tragična događaja koja su se dogodila”, naveo je Gajić, piše RTS.
