Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, usvojila Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Ovaj dokument određuje pravac i osnovne ciljeve ekonomske i fiskalne politike, visinu financijskih planova korisnika proračunskih sredstava, te predstavljaju temelj za izradu operativnih planova nižih razina vlasti u FBiH. Okvir za njegovu izradu predstavljala je Strategija razvoja FBiH 2021-2027., koja je integralni multisektorski dokument i odražava prioritete utvrđene u procesu europskih integracija (Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, Zelena agenda za Zapadni Balkan, EU digitalna strategija).
Kako je implementacija strukturnih reformi glavni preduvjet za pristupanje EU, tako su i strateški ciljevi ekonomske i fiskalne politike Federacije definirani u svrhu njihove provedbe, jačanja gospodarstva i ostvarivanja potencijalnog rasta. Uz njih su predočeni i osnovni makroekonomski pokazatelji, te makroekonomske projekcije s ciljem predviđanja budućeg stanja gospodarstva.
Prema službenim podacima, u FBiH je u prošloj godini zabilježen realan rast BDP-a od 3,9 posto, dok će realna stopa projiciranog rasta Federacije u 2023. godini iznositi 2,3 posto, a prosječna stopa realnog rasta za razdoblje 2024-2026. procjenjuje se na 3,3 posto.
U usvojenim Smjernicama, između ostaloga, kao cilj tijekom nastupajućeg razdoblja navode se ograničavanje rasta javne potrošnje putem fiskalne konsolidacije, smanjenje javnih rashoda i povećanje javnih prihoda preusmjeravanjem sredstava na investicijsku potrošnju, a predviđa se i mogućnost promjene strukture rasta budućeg BDP-a. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će javne investicije igrati značajniju ulogu u poticanju ekonomskog rasta. Navodi se da bi izgradnja putne infrastrukture, te energetski projekti u srednjoročnom razdoblju znatno trebali povećati udio javnih investicija u strukturi BDP-a.
Efikasno upravljanje javnim rashodima predstavlja jedan od temelja za održiv ekonomski razvoj, s ciljem osiguranja efikasne upotrebe javnih sredstava i financijske discipline. Kao ključni prioriteti Vlade FBiH u idućem srednjoročnom razdoblju, između ostalog, ističu se kreiranje poslovnog ambijenta, poticanje i rast investicija. Ove aktivnosti bit će podržane kroz izdvajanje većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta i brzih cesta, te unaprjeđenja zračnog i željezničkog prometa Federacije. Vlada FBiH smatra neophodnim nastaviti i s poduzimanjem mjera na maksimalnoj racionalizaciji troškova javne uprave, odnosno jačanju fiskalne discipline i kontrole proračunske potrošnje čime bi se tzv. fiskalni viškovi koji se pojave usmjerili upravo u financiranje infrastrukturnih projekata.
Slijedeći najave o ublažavanju inflatornih pritisaka, fiskalna politika Vlade FBiH u ovom segmentu bit će usmjerena na pažljivo praćenje negativnih posljedica inflacije, a u slučaju potrebe i na donošenje i provedbu mjera za očuvanje i poboljšanje kupovne moći građana, s naglaskom na ugrožene kategorije stanovništva. Dodatno će biti unaprijeđen nadzor nad trošenjem javnih sredstava uvođenjem izvanproračunskih fondova, prije svega zavoda i službi za zapošljavanje, u federalni, odnosno županijske proračune.
U svrhu zaštite radnih mjesta potencirat će se reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obveznih doprinosa. U idućem razdoblju planirano je iznalaženje novih prijedloga koji će uzeti u obzir preliminarne analize utjecaja spomenutih propisa na zaposlenike, poslodavce i proračune u FBiH. Porezne politike u srednjoročnom razdoblju, navodi se u Smjernicama, trebale bi promovirati održiv i inkluzivan rast u cijeloj Federaciji s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećuju gospodarsku aktivnost.
Također, dinamika zaduživanja nalaže potrebu stalnog praćenja duga, uz zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija pod koncesijskim uvjetima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i što duže grace razdoblje). Novo zaduživanje, napominje se u ovom dokumentu, moralo bi biti povezano s projektima koji doprinose ubrzanju reformi, kao osnove za daljnji gospodarski rast, te donošenje svake pojedinačne odluke o novom zaduženju pretpostavlja nužnu analizu makroekonomskih tokova i implikacije na osnovne makroekonomske pokazatelje Federacije BiH, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
