U toku je otvoreni udar na integritet i ustavni poredak države Bosne i Hercegovine što je kažnjivo prema Krivičnom zakonu BiH”, rekao je član predsjedništva BiH Denis Bećirović…
Pozvao je visokog predstavnika u BiH da konačno sankcionira Milorada Dodika zbog njegovog kontinuiranog antidejtonskog i antiustavnog djelovanja koje može imati dalekosežne i veoma teške posljedice ne samo po demokratski razvoj Bosne i Hercegovine, nego i po mirovni proces u Bosni i Hercegovini ali i šire.
“Pozivam Visokog predstavnika u BiH da javno odgovori da li djeluje na teritoriji države Bosne i Hercegovine ili je visoki predstavnik za bh. entitet Federacija BiH. Pozivam i Tužilaštvo BiH da u okviru svoje nadležnosti, pokrene pitanje krivične odgovornosti Milorada Dodika zbog počinjenja krivičnog djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, odnosno napada na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH, kao i počinjenja krivičnog djela protiv pravosuđa iz člana 239. istog Zakona“, kazao je, prenosi Bosniainfo.
Pozvao je Evropsku uniju da hitno uvede sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj organiziranoj grupi zbog rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. “Krajnje je vrijeme da se EU priključi sankcijama koje su opravdano uvele Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. EU treba konkretno pokazati da li je svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma ili su pojedine države u EU postale tihi saučesnici u antidejtonskom projektu razbijanja međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine.”
“Nezabilježeni pritisci koje inicira, osmišljava i predvodi predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik i njegovi sljedbenici u RS, i iznuđivanje povlačenja sudije Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH prije isteka njegovog mandata u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i neimenovanje nedostajućih sudija Ustavnog suda iz bh. entiteta RS, predstavlja opasan antidejtonski, antiustavan i nezakoniti plan blokade Ustavnog suda BiH kao čuvara Ustava i udar na demokratski razvoj i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini”, kazao je.
Dodao je da je Ustavni sud BiH državna institucija utemeljena članom VI. Ustava BiH kao nezavisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom BiH i instrumentima Aneksa I. Ustava BiH.
“Ustavni sud BiH je po ovlaštenju koje proizilazi iz samog Ustava BiH, na osnovu člana VI/2.b) Ustava BiH, donio Pravila Ustavnog suda BiH objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj: 94/14, kojim se uređuju postupak pred sudom, njegova organizacija, sjednice Ustavnog suda, odluke i drugi akti i donošenje odluka, prava i dužnosti Ustavnog suda i sva druga pitanja u vezi sa radom Ustavnog suda. Izmjene člana 42. Pravila Ustavnog suda BiH koje je donio ovaj sud, kojima se sprječavaju blokade i omogućuje rad samog Suda, u nadležnosti su Ustavnog suda BiH koji nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast, koja na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti, te takve odluke Ustavnog suda BiH ne podliježu korekcijama niti preispitivanju bilo koje druge vlasti u Bosni i Hercegovini”, zaključio je.
