Naime, stručnjaci tvrde da je najbolje otići na spavanje u periodu između 22 i 23 časa, te da je to povezano i sa manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti.
Ova tvrdnja je objavljena prošle godine u European Heart Journal – Digital Health, časopisu Evropskog društva za kardiologiju.
“Tijelo ima 24-časovni unutrašnji sat, nazvan cirkadijalni ritam, koji pomaže u regulisanju fizičkog i mentalnog funkcionisanja. Rezultati sugerišu da je veća vjerovatnoća da će rani ili kasni odlazak u krevet poremetiti tjelesni sat, sa negativnim posljedicama po zdravlje kardiovaskularnog sistema, iako ne znamo uzroke toga”, rekao je autor studije dr Dejvid Plans sa Univerziteta Exeter u Velikoj Britaniji.
Studija je uključila 88.026 ispitanika u Velikoj Britaniji koji su izabrani između 2006. i 2010. goine. Njihova prosječna starost bila je 61 godina, a raspon njihovih godina kretao se od 43 do 79, i 58 odsto su bile žene, piše BlicŽena
Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje – poslije ponoći
Tokom prosječnog praćenja ovih ljudi od 5,7 godina 3.172 učesnika razvilo je kardiovaskularnu bolest. Incidencija je bila najveća kod onih koji su lijegali u ponoć ili kasnije, a najniža kod onih koji su odlazili na spavanje u period od 22h do 22:59!
U poređenju sa tim “zlatnim satom”, postoji 25 odsto veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti ako legnete u ponoć ili kasnije, 12 odsto veći rizik ako odete na spavanje u periodu od 23 časa do ponoći i 24 odsto veći rizik ako zaspete prije 22 sata!
“Naša studija pokazuje da je optimalno vrijeme za spavanje u određenoj tački 24-satnog ciklusa tela i da odstupanja mogu da budu štetna po zdravlje. Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje je bilo poslije ponoći, potenijalno zato što može da smanji vjerovatnoću da se vidi jutarnja svjetlost, što resetuje tjelesni sat”, objasnio je dr Plans.
“Iako nalazi ne pokazuju uzročnost, vrijeme spavanje se pokazalo kao potencijalni faktor rizika za srce, nezavisno od drugoh faktora rizika i karakteristika spavanja. Ako se naši rezultati potvrde i u drugim studijama, vrijeme spavanja i osnovna higijena sna mogli bi da budu jeftin cilj javnog zdravlja za smanjenje rizika od srčanih bolesti”, dodao je ovaj ljekar.
