Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto vanjski dug Hrvatske iznosio je na kraju aprila 58 mlrd. eura što je smanjenje za 0,3% ili 0,2 mlrd. eura na mjesečnom nivou odnosno povećanje za 7,1 mlrd. eura na godišnjem nivou (+14%) te 8,5 mlrd. eura ili 17,1% u odnosu na kraj 2022.
Snažan rast na godišnjem nivou i u odnosu na kraj godine rezultat je rasta duga centralne banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih centralnih banaka Eurosistema.
Naime, prema HNB-u, od januara 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju vanjske obaveze sektora centralne banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Evropske centralne banke, a koje nisu puštene u opticaj (gotovo 10 mlrd. eura). Međutim, prema navodima iz HNB-a, učinak primjene navedenih pravila na vanjsku poziciju HNB-a je u stvari neutralan.
Isključi li se centralna banka, bruto vanjski dug RH do kraja aprila 2023. primjetno se smanjio u odnosu na decembar 2022., piše Biznis.ba.
