Međutim, posljednjih je sedmica njeno ekonomsko usporavanje uznemirilo međunarodne čelnike i ulagače koji više ne računaju da će tu moći potražiti spas kada naiđu problemi drugdje. Zapravo, po prvi put u desetljećima, druga ekonomska sila na svijetu je sama problem.
Hongkonški indeks Hang Seng (HSI) ušao je u petak u ‘medvjeđe tržište’, pavši više od 20 posto u odnosu na svoj nedavni vrhunac u januaru. Prošle je sedmice kineski juan pao na najnižu razinu u 16 godina, što je potaknulo centralnu banku da napravi najveću odbranu valute dosad postavljajući mnogo višu stopu za dolar od procijenjene tržišne vrijednosti.
Problem je u tome što se, nakon brzog naleta aktivnosti početkom ove godine nakon ukidanja karantina zbog pandemije koronavirusa, rast zaustavlja. Potrošačke cijene padaju, kriza nekretnina se produbljuje, a izvoz je u padu. Nezaposlenost među mladima toliko je porasla da je vlada prestala objavljivati podatke, navodi se u analizi CNN-a.
Da stvari budu još gore, velika kompanija koje se bavi izgradnjom kuća i istaknuta investicijska kompanija propustili su isplate svojim investitorima posljednjih sedmica, što je ponovo potaknulo strahove da bi trenutno pogoršanje stambenog tržišta moglo dovesti do povećanih rizika za finansijsku stabilnost.
Nedostatak odlučnih mjera za poticanje domaće potražnje i strah od zaraze pokrenuli su novi val smanjenja rasta, pri čemu je nekoliko velikih investicijskih banaka smanjilo svoje prognoze kineskog ekonomskog rasta na ispod pet posto.
– Smanjujemo prognozu rasta realnog BDP-a Kine budući da se pad nekretnina produbio, vanjska potražnja dodatno oslabila, a podrška politike bila je manja od očekivane – napisali su analitičari UBS-a u istraživanju objavljenom u ponedjeljak.
Istraživači Nomure, Morgan Stanleya i Barclaysa prethodno su smanjili svoje prognoze.
To znači da bi Kina mogla značajno propustiti svoj službeni cilj rasta od “oko 5,5 posto”, što bi predstavljalo sramotu za kinesko vodstvo pod predsjednikom Xi Jinpingom.
Međutim, u analizi se navodi da je to ipak daleko od globalnog finansijskog sloma 2008, kada je Kina pokrenula najveći paket poticaja na svijetu i bila prva velika ekonomija koja je izašla iz krize. To je također preokret u odnosu na rane dane pandemije, kada je Kina bila jedina velika razvijena ekonomija koja je izbjegla recesiju. Ali, šta je pošlo po zlu?
Kineska ekonomija je u padu od aprila, kada je podstrek nakon snažnog početka godine počeo da se smanjuje. Međutim, zabrinutost se pojačala ovog mjeseca nakon neispunjavanja obaveza Country Gardena, nekada najvećeg developera u zemlji po prodaji nekretnina, i Zhongrong Trusta, vodećeg povjereničkog fonda u Kini.
Izvještaji da Country Garden nije platio kamate na dvije obveznice u američkim dolarima uplašili su investitore i podjestili na kineskog giganta nekretnina Evergrande, čije je neplaćanje duga 2021. godine označilo početak krize nekretnina.
Dok Evergrande još uvijek prolazi kroz restrukturiranje duga, problemi u Country Gardenu izazvali su novu zabrinutost oko kineske ekonomije.
Peking je uveo niz mjera podrške za oživljavanje tržišta nekretnina. Ali čak i jači igrači sada se susreću sa problemima i nalaze se na rubu neizvršenja svojih obaveza, naglašavajući izazove s kojima se Peking suočava da obuzda krizu.
U međuvremenu, čini se da su se dugovi kod investitora proširili na industriju investicijskih fondova u zemlji od 2,9 biliona dolara.
Zhongrong Trust, koji je upravljao sredstvima u vrijednosti od 87 milijardi dolara za korporativne klijente i bogate pojedince, nije uspio da otplati niz investicionih proizvoda za najmanje četiri kompanije, u vrijednosti od oko 19 miliona dolara, prema izjavama kompanije ranije ovog mjeseca.
Nezadovoljni demonstranti su čak nedavno protestvovali ispred ureda ovog fonda, zahtijevajući isplate za obveznice sa visokim utroškom, prema video snimcima objavljenim na kineskim društvenim mrežama u koje je CNN imao uvid.
– Dalji gubici u sektoru nekretnina rizikuju da se preliju u širu finansijsku nestabilnost – rekao je Julian Evans-Pritchard, šef kineske ekonomije u nezavisnoj ekonomskoj istraživačkoj kompanijai ‘Capital Economics’.
Dodaje da s obzirom da domaća sredstva sve više bježe u sigurnost državnih obveznica i bankovnih depozita, sve više nebankarskih finansijskih institucija moglo bi se suočiti s problemima likvidnosti, piše FENA.
