Svaki jedanaesti među njima ima završen fakultet, a svaki dvanaesti gimnaziju, prenosi Hina u četvrtak Večernji list.
Neaktivne osobe jedini su prostor gdje bi Hrvatska mogla tražiti novu radnu snagu na domaćem tržištu, uz jači angažman starijih, pa i penzionera.
Prema anketi o radnoj snazi, Hrvatska je u drugom ovogodišnjem tromjesečju imala milion i 611 hiljada zaposlenih te 95 hiljada nezaposlenih.
Riječ je o međunarodnoj metodi praćenja radne aktivnosti po kojoj se u zaposlene računaju svi koji su nešto radili u protekle dvije sedmice. Jučer objavljeni podaci kažu da je na svakih 100 osoba u dobi s navršene 64 godine njih 66 bio zaposleno, nešto manje od šest (5,7) ih je bilo nezaposleno, dok su ostali ili neaktivni ili su se školovali.
Hrvatska drastično gubi stanovništvo u svim mlađim dobnim skupinama, uključujući i osobe u dobi do 65 godina, ali se zato povećava broj starijih. Uostalom, svaki treći stanovnik Hrvatske je u penziji, što je jedan od najgorih omjera u EU. Hrvatska ima mlade penzionere zbog boračke populacije i ratnih veterana, ali i relativno niske dobi za odlazak u penziju u odnosu na druge zemlje gdje je ta granica podignuta na 67 ili 68 godina.
Domaću statistiku muči još jedna zavrzlama. Stopa zaposlenosti i aktivnosti tek se od ove godine računa na osnovi službenog podatka o broju stanovnika iz posljednjeg popisa stanovništva. Sve do prošle godine za statistiku su korišteni podaci iz prethodnog popisa 2011. pa će se sve dosadašnje serije morati prilagoditi činjenici da se u deset godina ostalo bez 400 hiljada stanovnika, piše Večernji list.
