Napredak je vidljiv u brojnim segmentima, urađen je niz projekata, a tri godine su dovoljan period da se pred javnost izađe sa egzaktnim pokazateljima u kontekstu obećanog i ispunjenog. Na poslijetku, o svemu će svoj sud za godinu dana na izborima dati građani.
S Muzurom smo razgovarali u njegovom kabinetu, tek što je u Općinskom vijeću usvojen rebalans budžeta za 2023. godinu, na brojne teme. Danas možete pročitati prvi dio razgovora. Drugi dio razgovora donosimo sutra.
Za godinu dana će biti okončan Vaš prvi mandat na poziciji načelnika općine Ilidža. Šta biste izdvojili kao ono što je najvažnije što je urađeno u ove prve tri godine?
Muzur: Tako je. Dakle, mi sada završavamo treću godinu mandata. 25. decembra će biti pune tri godine kako smo tu. Mislim da je jako puno stvari urađeno u prethodnom periodu. Brojke su posebne i same za sebe govore posebnu priču: od 24 miliona KM izvršenja budžeta u 2021. godini, već 2022. godine imali smo 36 miliona KM realizacije budžeta. I evo, sada smo, za neka tri i po miliona KM više u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlu godinu koja je bila rekordna. Logično je da se odmah na terenu, ako ne kradete, ako poslujete transparentno i imate toliki utrošak sredstava, to mora vidjeti.
Koji su to projekti?
Muzur: Veliki je broj dobrih i kvalitetnih projekata. Možemo ih podijeliti u više oblasti. Najveći koji radi Općina Ilidža, kada je u pitanju uređenje administracije je avionsko snimanje i obnavljanje premjera Općine Ilidža. To je nešto što jedini mi radimo. To je čak i za Federalnu upravu za geodetske i imovinsko pravne poslove veliki poduhvat. Već smo uradili jednu katastarsku opštinu i pustili u digitalnoj formi. Snimljene su još dvije i one se obrađuju. Tako da, u velikom procentu ide realizacija tog projekta.
Hoćete li postati najsređenija općina na području Federacije, kako ste najavili?
Muzur: Kao što sam rekao, Federalna uprava je prvo bila iznenađena kada smo mi tražili sastanak i kada smo tražili da idemo u tom pravcu jer su oni nekad prije pokušavali krenuti u realizaciju, nisu nailazili na odobrenje kada je u pitanju općina Ilidža. Nažalost, oni su nama na tom sastanku rekli i to je nama teško palo kao nekome, to svi vrlo dobro znaju ko je potpuni zaljubljenik Ilidže, ko živi na Ilidži 24 sata i doživljava je kao svoju kuću, kada su nam rekli na tom sastanku da je Ilidža najnesređenija katastarska opština u Federaciji. Tada sam rekao ‘Dobro, šta mi možemo uraditi da budemo najsređenija?’
I onako, ljudi su se malo nasmijali, ali, evo, mi smo sad, hvala Bogu u fazi realizacije tog projekta i mi ćemo poslije ovoga biti sigurno jedna od najsređenijih katastarskih opština, jer smo sada sve one dugogodišnje zaostatke koji su bili još od prije rata – nerješavanje imovinsko-pravnih odnosa, neupisivanja i neuknjižavanja promjene vlasnika, posjeda i svega toga, sve ćemo ovo sada iščistiti i imat ćemo jedinstvene digitalne podatke i u opštini i u gruntu. Dakle, bit će jedinstveni podaci sa iščišćenim i stvarnim vlasnicima i na takav način ćemo napraviti ogromnu uštedu, prvo stanovništvu, jer svi znamo koliko je potrebno izdvojiti sredstava za samo jednu parcelu harmonizacije nešto da uradite – na to sve, vrijeme i frustracije kroz koje prolazite sa administracijom itd. Tako da, mislimo da je ovo zaista veliki doprinos za svakog stanovnika općine Ilidža.
Sa druge strane, veliki će biti iskorak i ubrzavanje svih nekih narednih investicija i svega što ljudi budu željeli da rade jer će vrlo lako moći doći do podataka – neće biti slučaj kao što je sad kada, da bi krenuli u realizaciju nečega moraju popeglati imovinsko-pravni odnos, često tu dolazi do sporova, često imate ljude koji žive vani, koji su već umrli, često imate nekih nesporazuma unutar porodica, komšija itd. Često, dakle, dolazi do određenih neželjenih situacija i nadamo se da ćemo sa ovim sve to iščistiti i stvarno poredati Opštinu onako kako smo željeli kada smo došli.
A drugi projekti?
Muzur: Sigurno jedan od velikih i kvalitetnih projekata je priča obnovljenog Stojčevca koji je bio 30 godina potpuno zapušten. Na Stojčevac možete nadovezati priču Centralnog trga koji je 25 godina bio prepušten samom sebi. Sad je to trg po svim velikim evropskim i svjetskim standardima.
Najljepše i najbolje sportsko igralište – sportsko-rekreativni centar Čarli koji je napravljen pored rijeke Željeznice. Niz mjera, paketa za dio socijale, posebna priča za mlade. Danas smo usvojili odluku na Vijeću da definišemo stipendije za naše mlade. Sa tom odlukom, po onome što smo provjerili izbijamo na prvo mjesto po iznosu stipendija koje ćemo ispšlaćivati.
U odnosu na ostale opštine u Federaciji?
Muzur: Tako je, u odnosu na ostale opštine i gradove. Tako da stipendija za naše mlade može doći do nekog iznosa od nekih 220-230 KM. Do sada je najveća bila 120-140 KM, tako da smo skoro za 100% povećali taj fond i želimo na takav način, konkretno, pokazati naš odnos prema mladima.
Također, vrlo važnih infrastrukturnih projekata po pitanju saobraćajnica je odrađeno – od kružnih tokova, radimo rekonstrukciju kanalizacije u Osijeku i Butmiru. Jako je puno sad stvari koje radimo. Ono što je još jedna vrlo važna stvar jeste stvar koja je bila san svih stanovnika Općine Ilidža – priča tramvajskoj pruzi za Hrasnicu. Danas su zvanično počeli radovi. Općina Ilidža je bila potpuni servis za sve što je bilo potrebno pripremiti za tramvajsku prugu za Hrasnicu. Sve smo to uradili, otklonili prepreke i došli u situaciju da, hvala Bogu, kreću ti radovi.
Očekujemo do kraja godine da ćemo imati izvođača za veliku sportsku dvoranu u Hrasnici koju radimo i za koju su izdvojena sredstva i raspisana javna nabavka.
Očekujemo da ćemo do kraja ove godine raspisati i javnu nabavku za izgradnju osnovne škole na Stupu – to je, sigurno, jedan od najvećih projekata kada je u pitanju obrazovanje, tako da, ima jako puno stvari koje radimo.
Do kraja mjeseca ćemo otvoriti i ovaj veliki trg centralni na početku Velike Aleje – nekih 50 hiljada kvadrata. To će biti najljepša i najbolja zelena oaza, sigurno.
Ima sigurno puno projekata koje sam i zaboravio spomenuti, ali, ono što je najvažnije, jeste što ne postoji niti jedan projekat od onih koje smo prezentovali kroz našu priču kada smo došli ovdje i koje planiramo raditi, a da ga nismo započeli raditi – neke od njih smo već završili, a neki su u fazi izgradnje.
Šta je sa sa nastavkom izgradnje Lot-a 3B na Sarajevskoj zaobilaznici. Iz Autocesta FBiH kažu da je potrebno da se riješi i u tehničkom smislu definiše rješenje pristupa Sedme osnovne škole na Ilidži, potom se koriguje i ide prema Općini Ilidža i Zavodu za planiranje. Jeste li upoznati i u toku sa ovim informacijama?
Muzur: Jesam, mi smo već obavili 2-3 sastanka. Mi smo načelno saglasni sa ovim zadnjim prijedlogom koji smo dobili od Autocesta, jer smo organizovali javnu raspravu u mjesnoj zajednici Blažuj, gdje pripada taj LOT 3B. To je jedan pokazatelj vrlo lose prethodne Uprave Autocesta FBIH koja je bukvalno zloupotrijebila tu dionicu dole – uradila niz nekih promjena na terenu koje nisu bile projektom predviđene – projekat je bio iz 2009. godine, a realizovao se 2021. Veliki broj promjena se desio na toj trasi. Bez da su to provjerili, krenuli su u te radove, onda su krenuli prilagođavati te radove projektanti i izvođač na neke druge načine, ne bih pričao o tim poduhvatima i zloupotrebama …, ali i na kraju nekim zloupotrebama nas kao nekoga ko je stvarno imao dobru volju da to riješi. I na kraju, jedina nam je opcija bila da, kroz službe inspekcije, obustavimo tamo radove i mi smo to uradili prije nekih godinu dana. I evo sada, sa dolaskom nove Uprave, obavili smo 2-3 sastanka i zadnji put smo dobili rješenje koje je čak bolje od onoga što smo tražili – da će biti obezbijeđen pristup i za osnovnu školu i za poslovnu zonu i gore na početku LOT-a 3B, priključak od autoputa će imati kružni tok kojim ćemo omogućiti pristup svima. Mi smo proveli javnu raspravu sa našim građanima, upoznali ih, oni su prihvatili taj prijedlog. Mi smo dali povratnu informaciju Autocestama i očekujemo da bi to moglo jako brzo krenuti u realizaciju,pišu Vijesti
U drugom dijelu intervjua Muzur govori o rješenjima za projekt izgradne saobraćajnice na mjestu sadašnje pijace na Stupu, dojmu da Sarajevo “stoji” po pitanju gradnje i nedostatku aktivnosti kod ljudi koji donose odluke, regulacionim planovima, otvaranju novih radnih mjesta, planovima za dalji razvoj Ilidže, ali i o mega projektu – Nova ilidža. Drugi dio intervju čitajte sutra na portal Vijesti.ba.
S. Ćenan
