Postoje dokazi da neka vrsta svjesnog iskustva postoji prilikom rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, smatra tim istraživača s Koledža Triniti u Dablinu i njihovih kolega iz Australije, Njemačke i SAD, prenio je sajt Neuroscience News.
I dalje misterija
Otkrića su upravo objavljena u žurnalu ”Trends in Cognitive Science”, i to pod nazivom „Svijest u kolijevci: O pojavi iskustva novorođenčeta“, a mogla bi imati klinički, etički i zakonski utjecaj na mnoge stvari, smatraju autori.
– Iako je svako od nas jednom bio beba, svijest novorođenčadi i dalje je misterija i nema jasnog pogleda na to kad i u kojoj formi se svijest prvo pojavljuje. Neki teoretičari vjeruju u „kasni start“ i smatraju da su za svijest neophodne kognitivne sposobnosti, koje se najranije javljaju pred prvi rođendan djeteta. Drugi teoretičari vjeruju u „rani start“, smatrajući da svijest najvjerovatnije nastaje tokom rođenja ili odmah nakon njega, ali neki smatraju da se rađa i u trećem tromjesečju trudnoće.
Napredak na ovom polju je težak, i to ne samo zato što postoje izazovi povezani s prikupljanjem relevantnih biheviorističkih i neuroloških podataka, ali i zbog nepouzdanosti proučavanja svijesti kada ne postoji kapacitet za verbalni odgovor ili namjerno ponašanje. Zato smo analizirali i empirijski i metodološki napredak na ovom polju, vjerujući da nova istraživanja ukazuju na „rani start“ kada je riječ o nastanku svijesti – navodi se u studiji.
Skeniranje mozga
Da bi pružili novi pogled na perspektivu pojave svijesti, tim je nadogradio nedavna otkrića u naučnim istraživanjima svijest. Kod odraslih, neki markeri otkriveni skeniranjem mozga ukazuju na razliku između svijesti i njenog nedostatka, što se sve češće primjenjuje u nauci i medicini. Ovo je prvi put da je pregled tih markera urađen kod novorođenčadi kako bi se procijenila njihova svijest.
– Naša otkrića pokazuju da novorođenčad mogu da integriraju senzorne i kognitivne odgovore u razvoju u koherentno svjesno iskustvo kako bi shvatili akcije drugih i planirali vlastiti odgovor – rekla je Lorina Naci, profesorica Psihološke škole i vođa Grupe za istraživanje svesti i kognicije, kao i koautorica studije.
Studija baca svjetlo i na to „kako je biti beba“. Znamo, piše Neuroscience News, da je vid mnogo slabije razvijen kod beba od sluha, naprimjer. Rad sugerira da su bebe u svakom trenutku svjesne manje stvari nego odrasli, da im je potrebno više vremena da shvate šta je ispred njih, ali da mogu lako da obrade različite informacije poput zvukova iz drugih jezika bolje nego kad malo ostare.
Svijest ima „rani start“
– Iako je problem identifikacije kada i u kojoj formi svijest nastaje daleko od rešenja, novi napredak sugerira da je polje istraživanja svijesti novorođenčadi sada legitimno polje istraživanja. U suštini, neki noviji dokazi upućuju na to da svijest ima „rani start“. Međutim, u ovom kontekstu to potencijalno znači da se ona javlja u prenatalnom periodu, naglašavamo da su oni iz kasnog trećeg tromjesečja trudnoće, najčešće poslije 35 sedmica. Naravno, postoji još mnogo toga što ne znamo – navodi se u studiji, piše Telegraf.
