Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, objasnio je za “Nezavisne novine” da su na većini lokaliteta isušena zemljišta zbog visokih temperatura i nedostatka padavina.
“Iz tog razloga nije bilo moguće obaviti sjetvu ozimih kultura, a samim tim ni duboko jesenje oranje. Sadašnje vremenske prilike polako idu naruku poljoprivrednim proizvođačima, najavljene su i neke padavine, istina, ne treba nam jak vjetar, ali očekuje se da će i temperatura spasti i da će biti približnija nekoj normalni za ovaj period godine”, istakao je Marinković, dodajući da će se tek uz takve uslove moći ući u sjetvu ozimih kultura i u pravovremenu obradu zemljišta za proljeće.
Situacija za poljoprivrednike bila bi bolja da je u proteklom periodu bilo više kiše, navodi i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
“Ovo i ne bi bilo tako loše, ali pošto nije bilo kiše, slaba je vlažnost zemljišta, pa nije dobro. Nema vlage u zemlji. Kako će se to odraziti kasnije, vidjećemo”, rekao je Bićo.
Ljubomir Radoš, voćar i profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci, ističe da je ova godina bila teška i za ratare i za voćare.
“Sa agronomskog aspekta, 2023. godina je godina koju je najbolje zaboraviti”, rekao je Radoš, dodajući da trenutne temperature nisu normalne za ovo doba godine.
“Sada bi trebalo biti normalno da temperature budu oko nule, međutim mi smo svjedoci da imamo temperature preko 20 stepeni. U ovoj jeseni javlja se takozvana retro vegetacija. Imamo slučajeva da biljke cvjetaju. To je sa fiziološkog aspekta poremećaj”, objašnjava on.
Kako dodaje, zbog velike suše u septembru i oktobru, ni ratari ne mogu u optimalnim rokovima posijati ozime kulture, jer se suva zemlja ne može obraditi kako treba.
Osim što isušuju zemljište, visoke temperature tokom ljeta i jeseni utiču i na pojavu insekata i raznih štetočina koji mogu ugroziti biljke, što je potvrdio i Marinković, dodajući da su zbog toga preporučivali da ne treba ići u raniju sjetvu ozimih kultura.
“Zbog visokih temperatura i sušnog perioda zabilježena je pojava raznih insekata i štetočina, koji pored direktne štete, na usjevima pričinjavaju i indirektnu štetu u vidu prenošenja raznih zaraza i bolesti koje u narednom periodu mogu ostaviti jedan dubok trag, odnosno da pričine štetu za budući razvoj biljke”, rekao je Marinković.
I Bićo navodi da visoke temperature pogoduju raznim insektima, ali ističe da se ne zna da li su zbog toga stvoreni problemi.
“Još se niko sa terena nije žalio”, rekao je Bićo za “Nezavisne”.
Inače, u cijelom regionu, pa tako i u BiH, zabilježen je natprosječno topao oktobar, a prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u mnogim mjestima Srpske oboren je rekord za najviše temperature u oktobru. One su bile više od jednog stepena u odnosu na posljednji najtopliji oktobar koji je zabilježen 1966. godine.
“Srednja temperatura tokom cijelog mjeseca je bila od 2,5 do 4,5 stepeni viša u odnosu na prosjek. U prvoj polovini mjeseca je bilo stabilno vrijeme usljed uticaja anticiklona po svim visinama, a uz stabilno vrijeme zadržavao se i uticaj veoma tople vazdušne mase sa sjevera Afrike, zbog čega je bilo natprosječno toplo”, istakli su oni, dodajući da će se visoke temperature nastaviti i u novembru.
