Žišci graha i graška su karakteristični za zrnevlja iz familije mahunarki. Najveći broj vrsta su štetočine sjemena u polju. Za polaganje jaja ovih vrsta, kako kaže savjetodavac Žaklina Mladenović, neophodno je prisustvo mahune koja sazrijeva u polju.
Kod druge grupe žižaka odrasli izlaze iz zrna u skladištima, ali se generacija ne može obnoviti u suhom zrnu.
Grahov žižak
Grahov žižak je oligofagna vrsta koja se prvenstveno hrani na grahu, a i na ostalim mahunarkama. Međunarodnom razmjenom poljoprivrednih proizvoda raširio se svuda u svijetu. Žižak je 2,5 do 3,5 mm dužine zdepastog tijela sivkaste boje. Tokom ljetnih mjeseci izlijeće u polja, polaže jaja na mahune pred berbu i tako dospijeva u skladišta.
“Drugi način dospijevanja u zrnu graha je u skladištima, iz starog zrna ili iz samog skladišta. Žižak može da preživi i u žetvenim ostacima na otvorenom polju, u lokalitetima gdje se temperatura tokom zimskih mjeseci duže vrijeme ne spušta ispod minus 10 do 12°C”, navodi Mladenović.
Može da se razvija u grahu u zatvorenom prostoru cijele godine. Jedan deo populacije krajem proljeća i tokom ljeta izlijeće iz skladišta i drugih mjesta prezimljavanja, na otvoren prostor u bašte i polja.
“Nekoliko dana nakon izlaska iz zrna, imago kopulira i ženka počinje sa polaganjem jaja. Jaja polaže spolja na mahune u fazi sazrijevanja, zatim na zrnu graha, pa na džakove sa grahom u skladištu. Embrionalno razviće traje jednu do dvije sedmice. Iz jaja se pile larve koje se ubušuju u zrno graha”, kaže ovaj stručnjak i dodaje da kroz jedan otvor može da se ubuši više larvi i da se razvije više imaga.
Razviće larvi, kako kaže, traje dvije do šest sedmica i one formiraju prozorčić na sjemenu, istovremeno novi imago polaže jaja na drugom zdravom zrnu. U skladištima gdje je temperatura oko 20 stepeni ova štetočina razvije četiri do pet generacija godišnje.
Napadnuta zrna su veoma štetna za ljudsko zdravlje pa ne smiju da se koriste za ishranu. Intezitezt zaraze ocjenjuje se kao slab ako je napadnuto do pet posto zrna, srednji sa 5,1 do 15 posto, jak sa 15,1 – 25 posto i veoma jak preko 25 posto napadnutih zrna graha.
Graškov žižak
Graškov žižak je monofagna vrsta. Može da se razmnožava i razvija samo na grašku za ljudsku i stočnu ishranu. Smatra se da ova štetočina u svijetu pričinjava 10 do 20 posto šteta u prosjeku. U našim klimatskim uslovima prezimljava u stadijumu imaga.
“Veći dio populacije prezimljava u komorici u zrnu, a manji u skrovitom mjestu u polju. Ženka polaže jaja pojedinačno. U mahuni larva pravi krivudavi hodnik i ubušuje se u zrno gdje može da se ubuši više larvi, ali se u odraslog insekta razvije samo jedna. Imago se preobrazi u lutku, a ona u odraslog insekta”, navodi savjetodavac i dodaje da jedan broj odraslih može da izađe iz zrna.
Zaštita
Kako zaštiti grah i grašak?
- Ne sijati žižljivo sjeme graha i graška;
- u roku od dvije sedmice ukloniti žetvene ostatke;
- sjetva otpornih sorti;
- izbjegavati monokulturu i sjetvu na obližnje parcele;
- preventivna zaštita praznih skladišta gdje će se smjestiti roba;
- suzbijanje imaga prije polaganja jaja, a to je za graškovog žižka period prije cvjetanja i nakon cvjetanja, odnosno prije početka formiranja mahuna.
Za uspješno suzbijanje u polju do žetve treba izvesti jedno do dva tretiranja kontaktnim i sistemičnim insekticidima.
“Ako grah i grašak nisu štićeni u polju, neposredno nakon žetve razvojne stadijume grahovog i graškovog žiška najefikasnije je suzbiti fumigacijom, kod većih proizvođača. Kod individualnih proizvođača najbolje je da se grah odmah nakon žetve stavi u zamrzivač”, savjetuje Mladenovićeva dodajući da pri tom treba voditi računa da se cjelokupna količina stavljenog graha ohladi na minus 20 stepeni Celzijusa, dva do tri dana, piše Agroklub.
