Počeo je obračun Mađarske i ostalih 26 država-članica na samitu u Briselu. Rezultat je neizvjestan. „Protiv Mađarske je 26 prema jedan”, kažu diplomate EU, sumirajući početnu poziciju. Samo je mađarski premijer Viktor Orban taj koji odbacuje dalje korake u cilju prijema Ukrajine i Moldavije u EU. On takođe odbacuje i dugoročno finansiranje pomoći Ukrajini iz zajedničkog budžeta EU.
I kad je riječ o kontaktima sa ruskim vladarom Vladimirom Putinom, koji je prije 18 mjeseci napao Ukrajinu, tu je takođe 26 prema jedan. U EU je samo Viktor Orban taj koji i dalje održava odlične kontakte sa Putinom i većinu prirodnog gasa i nafte, kao i jednu nuklearnu elektranu, uvozi iz Rusije.
Potraga za konsenzusom
Njemački kancelar Olaf Šolc, na zajedničkom doručku prije samita, pokušao je da ubijedi svog mađarskog kolegu da popusti. Okupljenim novinarima Šolc nije želio da kaže da li je uspio nešto da postigne. „Važno nam je da sada postavimo kurs koji će unaprijediti proces proširenja i da to ujedno bude odluka koju podržavaju sve države-članice.” Sada ćemo o tome intenzivno razgovarati, rekao je Šolc.
Ne radi se samo o Ukrajini i Moldaviji, već i o šest država Zapadnog Balkana s kojima su se lideri EU već sastali u srijedu 13. decembra. „Posebno je to što sada, poslije skoro dvadeset godina, napredujemo tako da države Zapadnog Balkana mogu brže da postanu članice Evropske unije”, rekao je Olaf Šolc.
Kancelar je odbacio očekivanja da će Njemačka, kao zemlja koja najviše uplaćuje u budžet EU, pristati na veću potrošnju u naredne četiri godine. Izuzetak bi trebalo da bude samo za Ukrajinu. Kako je predložila Evropska komisija, Njemačka želi da se u budžet Unije uključi i 50 milijardi evra pomoći i kredita.
„Ukrajina ne ispunjava uslove”
Viktor Orban, u koga su u Briselu sada uprte sve oči, pred novinare je izašao opušteno i iznio stav da zapravo i nema šta da se pregovara o zahtjevu Ukrajine za članstvo. „Proširenje nije teorijska vježba. Proširenje je pravni proces zasnovan na učinku koji ima svoje uslove”, rekao je mađarski premijer, ukazujući da je Evropska unija za to formulisala sedam uslova. „Čak je i izvještaj Evropske komisije pokazao da tri od sedam uslova nisu ispunjena. Nema razloga da se sada pregovara o članstvu Ukrajine.”
Mađarski nacionalno-konzervativni političar, koji od 2010. godine u Budimpešti vlada sve više autokratski, pozvao se dakle na „izvještaj o napretku” Evropske komisije iz novembra. A u stvari postoji sedam „koraka” do članstva, od kojih tri još uvijek nisu u potpunosti sprovedena. Komisija izričito preporučuje početak pregovora o pristupanju u 2024. Šefovi država i vlada EU bi danas – ako je moguće sa Mađarskom – trebalo da odluče samo o datumu za početak formalnih pregovora.
„Signal Putinu”
„Ukrajina je veoma naporno radila da načini taj slijedeći korak i to u vrijeme kada je rat u toku”, pohvalio je Kijev odlazeći holandski premijer Mark Rute. „Ukrajina ne vodi rat samo za sebe, već i za naše vrijednosti.” Zato ona sada mora da dobije jasan znak solidarnosti, smatra Rute, uz opasku da je svima jasno da će biti potrebno „mnogo godina” da se Ukrajina zaista i pridruži Evropskoj uniji.
Kancelar Olaf Šolc takođe se izjasnio za to da se pošalje signal „hrabrim građanima Ukrajine”. A govorio je i o signalu koji bi trebalo uputiti Moskvi – gdje je Vladimir Putin inače u to vrijeme držao dugačku konferenciju za novinare. „Signal ruskom predsjedniku, koji mora da zna da ne može da očekuje da će države EU smanjiti svoju podršku Ukrajini”, rekao je kancelar Šolc.
„Mađarska ne želi da se cjenka”
Evropska komisija u srijedu je oslobodila deset od trideset milijardi evra za Mađarsku, koje joj je prethodno uskratila zbog ozbiljnih sumnji u vladavinu prava u toj zemlji. Da li je taj novac bio namijenjen za to da se slomi otpor Viktora Orbana? Mađarski premijer to je jutros demantovao.
„Mađarska pitanja nemaju nikakve veze sa Ukrajinom ili nekim drugim pitanjima”, rekao je Orban i naglasio da nije došao u Brisel da se cjenjka, da pregovara ili da završi neki posao. Međutim, Orbanov bliski savjetnik rekao je da je preduslov za popuštanje Mađarske u sporu oko Ukrajine to da svih 30 milijardi evra biti oslobođeno u naredne četiri godine.
Ali, čak i ako Mađarska ne odustane od blokade i 50 milijardi potrebnih Ukrajini ne bude moglo da se integriše u budžet EU, to ne znači da neće moći više novca da se prebaci u Kijev. Na to su ukazali zvaničnici EU. Sredstva za narednu godinu su dostupna u godišnjem budžetu, a sredstva za narednih nekoliko godina bi tada, van redovnog budžeta, morale da prikupljaju one članice EU koje su na to spremne. Ali, to je mnogo neizvjesnija varijanta i Ukrajini ne nudi mnogo sigurnosti prilikom planiranja.
Poljska i Slovačka protiv stava Mađarske
Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda doveo je u pitanje princip konsenzusa koji preovladava na samitima EU. Kao i Mađarska, i njegova mala zemlja ima koristi od donošenja odluka jednoglasno, jer to omogućava i neku vrstu prava na veto. „Ne treba da zloupotrebljavamo taj princip, već da ga primjenjujemo ispravno i pošteno.”
Viktor Orban, mađarski premijer, izgubio je važnog saveznika u duelima sa EU. Novi poljski premijer Donald Tusk smijenio je dosadašnju EU-skeptičnu vladu u Varšavi. A kada je stigao u Brisel, izjavio je da je srećan što se vratio. Njegov zadatak je, kaže, da vrati Poljsku u centar Evropske unije. Demohrišćanin Tusk pet godina je bio predsjednik Savjeta EU.
Ni novi slovački premijer Robert Vico, desničarski populista poput Viktora Orbana, ne želi da podrži Mađarsku u njenom stavu protiv Ukrajine. Vico je to objasnio još prije samita. On se, rekao je, zalaže za početak pristupnih pregovora sa susjednom zemljom.
Pored Ukrajine i proširenja, šefovi država i vlada osvrnuće se i na rat između terorističkog Hamasa i Izraela u Pojasu Gaze. Grupa država-članica, predvođena irskim premijerom Leom Varardkarom, zalaže se za oštrije osude „nepotrebnih ubistava” civila u Pojasu Gaze i tamošnje katastrofalne humanitarne situacije, prenosi DW.
