Sarajevo se već decenijama suočava s problemom zagađenog zraka. Razni faktori su doveli do toga da je glavni grad BiH prošle sedmice oborio rekord po zagađenosti zraka, poput kotlinskog geografskog položaja, loženja štetnih materija te saobraćajnih gužvi. Međutim, Vlada KS je aerozagađenje ponovo nespremno dočekala, pa su tek u srijedu navečer donijeli nedostatne interventne mjere.
Nažalost, greška Vlade KS je što godinama struku uglavnom drži podalje od rješavanja ovog problema.
Kompleksan projekt
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković kazao je za „Avaz“ kako je još prije šest godina predložio ideju koja bi dugoročno pomogla smanjenju zagađenja, međutim, vlasti je nisu ozbiljno razmotrile.
– Nemamo razumijevanje od onih koji bi trebali da nas finansijski podrže, a to je Vlada – ističe Drešković.
Dekan dodaje kako je riječ o kompleksnom i zahtjevnom projektu koji traži „najveće mozgove“ koji poznaju teorije plinova i termodinamike.
– Ideja počiva na simulaciji prirodnih procesa, odnosno vremenskih stanja kojima se na neki način rasplinjavaju inverzijska vremenska stanja u sarajevskoj kotlini. Radi se o prodoru toplog i vlažnog zraka s područja Jadranskog mora, otprilike, zone riječkog zaljeva i dopremanja vlage i toplote putem jugozapadne cirkulacije koja mijenja vremenske karakteristike u ovom području – ističe stručnjak.
Tri faze
Drešković objašnjava da ideja počiva na tome da se simulira diferencijalno zagrijavanje koje u prirodi dovodi do pojave cirkulacije vjetra, samo bi ovaj put bila vještački inicirana.
– U zoni Sarajevskog aerodroma da se razvije teorijski model, da se vidi koje su veličine grijne plohe i gdje bi trebale biti postavljene da bi se iniciralo uzdizanje zraka u više slojeve atmosfere, čime se javlja veći deficit zraka u prizemnim slojevima… Prva faza je razvoj teorijskog modela koji bi bio podloga za eksperimentalnu fazu. U trećoj fazi, ako bi se pokazalo učinkovito, išlo bi se na razvoj infrastrukture – objašnjava Drešković.
Za ovaj projekt potreban je tim s Prirodno-matematičkog fakulteta od 15 naučnika različitih profila, od geografa, hemičara, matematičara, biologa i drugih. Zbog potrebe projekta angažirali bismo i kolege s Mašinskog fakulteta. Za eksperimentalnu fazu potrebno je 500.000 KM, a rezultati projekta bi bili vrhunski.
Neefikasne mjere
Drešković se osvrnuo i na mjere koje je donijela Vlada KS, ističući kako ne vidi efekt te da one ne rješavaju problem.
– Zamislite jedan bazen, kakav je sarajevski, gdje zrak nigdje ne otječe, nema cirkulacije… Suština je da „nikakve“ mjere ne mogu biti efikasne niti funkcionalne. Iluzija je razmišljati da se saobraćaj reducira, kada imamo podatak da je 2022. godine registrirano 160.000 motornih vozila na području KS – ističe profesor.
Trpimo posljedice
Drešković je stava da Vlada KS ne uključuje nauku ondje gdje bi trebala, ali dodaje kako će opet pokušati predložiti ovu ideju trenutnoj Vladi KS, s Nihadom Ukom na čelu.
– Zanemaruju se oblasti nauke, kao što su prostorna distribucija, geografska, hemijska nauka, koje uopće nisu participirale u ovom kontekstu. Ovo su administrativne mjere koje nisu dale nikakve rezultate i mi građani se na njih ne možemo osloniti. Nažalost, već godinama trpimo posljedice ovih stanja – zaključuje Drešković.
