Česme obično povezujemo s čišćenjem i pranjem. Pranje ruku izvrstan je način za sprečavanje širenja klica i bakterija, zar ne? No može li pranje ruku donijeti više štete nego koristi?
Neki virusi mogu preživjeti na površinama od nehrđajućeg čelika do 72 sata, a bakterije poput salmonele mogu živjeti na površinama do 4 sata, piše John The Plumber.
Svaki put kada rukujete sirovom piletinom ili nekim drugim mestom i okrenete ručku kuhinjske česme da operete ruke, širite klice sa sirovog mesa na česmu. Nakon pranja ruku velika je vjerovatnost da ćete uhvatiti tu istu ručku da zatvorite vodu. Isto vrijedi i za pranje ruku nakon korištenja toaleta, nakon posla i nakon bilo kojeg pranja ruku. prenosi novi
Osim ako ne dezinficirate ručku svoje česme između svake upotrebe, riskirate prenošenje ili primanje klica i patogena. I, osim ako marljivo ne koristite ubrus da zatvorite česmu nakon pranja ruku u svom domu, možda pozivate neke od mikroba natrag na svoje svježe očišćene ruke.
Osim toga, oko 80 posto krpa ili spužvi kojima se brišu kuhinjske površine sadrže opasnu kombinaciju bakterija. Istraživanje britanskog vijeća za higijenu pokazalo je da se na trećini kuhinjskih česmi nalazi nezadovoljavajući nivo bakterija, dok se te iste bakterije nalaze na tek 15 posto vodokotlića.
Na 14 posto česmi nalaze se potencijalno smrtonosne bakterije Escherichia coli, dok su iste pronađene na tek šest posto wc šolja. Stafilokoki aureus koji uzrokuju razne bolesti, uključujući upalu pluća, pronađeni su na osam posto česmi. Većina tih bakterija prenosi se na česme putem prljavih ruku nakon korištenja toaleta i dalje se šire kontaktom.
Bakterije koje truju hranu poput salmonele po kuhinjskim prostorima najčešće se šire pomoću kuhinjskih spužvi i krpa. Istraživanje je pokazalo da su legla bakterija, osim česmi i ručica na vodokotlićima, najčešće dječje stolice hranilice, daske za rezanje, daljinski upravljači i telefoni, piše Večernji list.
