Iako novi automobili obiluju sistemima pomoći koji pomažu vozaču da ostane sigurniji na putu, oni ipak ne mogu nadomjestiti brzinu reakcije, sposobnost za brzu procjenu ili predosjećaj ljudskog bića shodno uslovima na cesti. Međutim, vrlo često se dešava da je izostanak sigurnog i pravovremenog kočenja ustvari posljedica prevelike brzine i manjak koncentracije vozača. Ako vozačeva reakcija na kočenje statistički traje jednu sekundu, a često i više na šta utiče niz faktora, vozač praktično može preći nekoliko desetina metara prije nego započne proces kočenja. Na primjeru te statistike, vozilo pri brzini od 60 km/h pređe 17 metara u sekundi, a pri 100 km/h čak 28 metara u sekundi.
Ono što se takođe mora uzeti u obzir jeste stanje podloge, stanje na cesti, tehničko stanje vozila, uključujući gume i efikasnost kočnica. Pravilan položaj vozača u vožnji također je neophodan za efikasno kočenje. Zašto? Kao prvo, položaj tijela utiče na vrijeme reakcije, kao drugo, na snagu kojom pritišćemo papučicu kočnice i kao treće, utiče na sposobnost kontrolisanja upravljača i vozila tokom naglog kočenja.
Kad se vozimo zimi u svakom slučaju treba držati veću udaljenost u odnosu na vozila ispred, s obzirom na klizaviju podlogu i često, u paketu s tim, smanjenu vidljivost. Stoga bi u takvim vremenskim uslovima trebalo značajno opreznije voziti, a loša navika vozača koji kad ugledaju metar viška prostora “upadaju” između dva automobila i uveliko skraćuju zaustavni put i sebi i vozilu iza sebe.
Put kočenja je put koji vozilo pređe u vremenu od trenutka aktiviranja kočionog sistema do potpunog zaustavljanja vozila. No, da bismo izračunali zaustavni put, moramo sabrati pređeni put od trenutka uočavanja prepreke do pritiska na papučicu kočnice, zatim pređeni put od trenutka pritiska kočnice do aktiviranja kočionog sistema i kraju sam put kočenja.
Produženi zaustavni put također može biti uzrokovan nepravilnim izvođenjem postupka naglog kočenja. Vozači često zaborave pritisnuti kvačilo (kod vozila sa ručnim mjenjačem) ili recimo preslabo pritisnu kočnicu ili većina neiskusnih vozača pušta odmah pedalu kočnice kada se aktivira ABS sistem, a to su osnovne greške. Ako ne pritisnete kvačilo, to može uticati na sposobnost upravljanja vozilom i produžiti put kočenja. U slučaju nužde trebate odmah pritisnuti papučicu kočnice i kvačila maksimalnom snagom, odnosno samu kočnicu u slučaju automatskog mjenjača. Naravno, ne zaboravite držati kočnicu svom snagom dok se ne zaustavite, te vodite računa o položaju mjenjača. Međutim, nekad teorija zna biti suprotna praksi, pa će trenutna procjena situacije presuditi o redoslijedu i vremenu reakcije pritiska na kočnicu i kvačilo, kao i upotrebi mjenjača ukoliko do toga dođe.
Dodatni problem je vožnja na neadekvatnim gumama zimi. Propisi ne nalažu nužno promjenu ljetnih guma na zimske, s obzirom na mogućnost korištenja lanaca, pa neki od vozača sa ljetnim gumama mogu izazvati pravu opasnost na cesti. Zimi put kočenja automobila s ljetnim gumama može biti značajno duži nego kod automobila sa zimskim gumama. Ljetne gume nisu prilagođene da se nose s podlogama na niskim temperaturama, bljuzgavici ili snijegu. prenosi Klix
