Posljednjim istraživanjem je utvrđeno da na tom području brzo nastaju vegetacija i močvare.
Količina vegetacije na Grenlandu se udvostručila u periodu od 80-ih godina prošlog vijeka do 2010. Broj močvara se u navedenom periodu učetvorostručio. Naučnici su analizom satelitskih snimaka utvrdili da je Grenland u posljednjih 30 godina izgubio 28.707 kvadratnih kilometara leda te su upozorili da bi to moglo imati ozbiljne posljedice.
Rast temperature vazduha je uzrokovao topljenje leda, što je za posljedicu imalo topljenje permafrosta – smrznutog sloja odmah ispod površine Zemlje, a koji se nalazi u većem dijelu Arktika. Tim topljenjem se oslobađa ugljendioksid i metan koji zagrevaju planetu, dodatno doprinoseći globalnom zagrijavanju. Osim toga, otapanje permafrosta uzrokuje nestabilnost tla, što može da utiče na infrastrukturu.
“Vidjeli smo da gubitak leda izaziva druge reakcije koje za posljedicu mogu imati nastavak gubitka leda i nastavak ‘ozelenjavanja’ Grenlanda, gdje se topljenjem leda otkriva stjena koju kolonizuje tundra, a potom rastinje. Istovremeno voda, koja je oslobođena iz leda, pomjera sediment i mulj, čime se formiraju močvare”, istakao je jedan od autora izvještaja o spomenutom problemu Džonatan Kervik.
Gubitkom leda nastaje ono što je poznato kao povratna sprega. Naime, snijeg i led reflektuju Sunčevu energiju natrag u svemir, sprečavajući prekomjerno zagrijevanje u dijelovima Zemlje. Međutim, kako led nestaje, ta područja apsorbuju više Sunčeve energije, podižući temperaturu na površini planete, što može izazvati nastavak topljenja leda i druge negativne uticaje.Nadalje, otapanje leda povećava količinu vode u jezerima, a ta voda apsorbuje više toplote nego snijeg, što takođe povećava temperaturu na površini kopna.
Grenland se zagrijava dvostruko više od prosječne globalne temperature iz 70-ih godina prošlog vijeka, a istraživački upozoravaju na izgledne ekstremne temperature u budućnosti.
Grenland je najveće ostrvo na svijetu te je uglavnom prekriven ledom i glečerima. Na ostrvu, koji je autonomija u sastavu Danske, živi 57.000 ljudi. Uglavnom je riječ o autohtonom stanovništvu koje opstaje oslanjajući se na prirodni ekosistem,piššu Nezavisne
