Meteorolog je naglasio i “sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih gasova, tek će se vidjeti za 30 godina”. Ono što danas dobro uradimo, kako je dodao Krajinović, mogu osjetit tek naša djeca.
Također, Krajinović je kazao da će se nastaviti period nadprosječnih temperatura zraka, ali da će biti i padavina samo što će biti “prostorno neravnomjerno raspoređene”.
Januar je osmi mjesec zaredom koji obara rekorde, dok su temperature površine mora rekordno visoke deset mjeseci uzastopno. Jesu li ovo jasni znaci globalnog otopljavanja?
Imamo prelijepo vrijeme i pod uticajem smo i dalje stabilnije atmosfere. Danas imamo vrijednosti koje su prikladnije proljeću nego zimi. Mjesec februar je pokazao da je više proljetni mjesec nego zimski. Istina je da je 2020. godine 17. februara u Sarajevu bio 21 stepen Celzijusa, dakle toplije nego danas.
Ovo su jasni znaci globalnog zatopljavanja i na globalnoj razini imamo takav trend porasta temperature zraka da iz mjeseca u mjesec se obaraju rekordi. Ono što zabrinjava u BiH je da se ti rekordi dešavaju i kod nas. Februar je pokazao da globalni porast temperatura zraka ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu.
Prosječna mjesečna temperatura vazduha u januaru bila je u prosjeku za 1,66 stepeni Celzijusa viša od referentnog januarskog prosjeka s kraja 19. vijeka. Jesmo li premašili granicu koja se pominje u Pariskom sporazumu o klimatskim promjenama?
Jako smo joj blizu, nismo još prešli tu granicu koja je zacrtana kao granica poslije koje nema povratka. Svi ti podaci na globalnoj razini ukazuju da se trebaju već paliti sve lampice, sva crvena upozorenja. Istina da je sve ono što danas dobro uradimo, npr. smanjimo emisije stakleničkih gasova, tek će se vidjeti za 30 godina. Ono što danas dobro uradimo mogu osjetit tek naša djeca.
U Banjaluci kupači, ovih dana čuju se ptičice, sve miriše na proljeće. Je li ono na pragu?
Prognoze ukazuju da je proljeće već tu. Za nas klimatologe ono počinje 1. marta, ali svi modeli su saglasni da će temperature biti nadprosječno visoke. Istina je da očekujemo i veće padavine.
Po narodnom vjerovanju danas “udara” prvo džemre i to u zrak. Tada bi zrak trebao biti topliji i ne bi trebalo biti više mrazeva niti velikih minusa. Ima li uporište narodna meteorologija i vjerovanja?
Narodna vjerovanja u oblasti klimatologije svakako da imaju uporišta u modernoj nauci. Narod je nešto osmatrao duži niz godina na određenom prostoru i to se prenosi sa koljena na koljeno. Tako da ono što je narod upamtio, povezao sa određenim datumima, svako da ima uporište sa modernom klimatologijom pa tako i ovo vjerovanje vezano za prvo, drugo i treće džemre.
Sličnu zimu imali smo i prošle godine, ali je onda nastupio kišni period sve do početka jula. Može li se sličan scenario očekivati i ovog proljeća?
Prema preliminarnim nalazima trenutno možemo iznijeti informaciju da će se nastaviti trend nadprosječnih temperatura zraka. Padavine će biti dosta prostorno neravnomjerno raspoređene. Najviše padavina se očekuje u centralno-planinskim predjelima. prenosi novi
