U razgovoru za Dnevnik Plus RTV Herceg-Bosne, Plenković je rekao kako je odluka Brisela veliki upjeh za Bosnu i Hercegovinu.
“Riječ je o velikom uspjehu za Bosnu i Hercegovinu, za sva tri konstitutivna naroda i za sve građane BiH. Iskrene čestitke predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto, svim članicama i članovima Vijeća te Parlamentarne skupštine BiH. Čestitke i predsjedniku HNS-a Draganu Čoviću na konzistentnoj politici političkih predstavnika hrvatskog naroda u stalnom stremljenju za bržim evropskim putem BiH”, rekao je Plenković.
Nakon toga, premijer Hrvatske je nabrojao sve zakone koje je BiH donijela, a koji su bili preduslov za odluku Evropskog vijeća.
“Kada se to dogodilo onda smo tih nekoliko dana bili non-stop u kontaktu sa svima. Trebalo je proći njemački Bundestag, razgovarati s finskim premijerom, danskom premijerkom, švedskim i luksemburškim premijerom”, kazao je Plenković te dodao da su svi oni mogli imati nekakve rezerve prema BiH.
Posebno je napomenuo i da se nizozemski premijer susreo s inicijativom opozicionih stranaka koje su u parlamentu bile protiv toga da BiH dobije pregovarački status.
Osvrćući se na samu odluku Evropskog vijeća Plenković je kazao i da se radilo na tome da se formulacija zaključaka što kasnije predstavi ambasadorima u Briselu kako bi se o tome što manje raspravljalo.
“To je došlo praktički dan pred samo Vijeće što je bilo dobro i onda smo ga na samom Vijeću još popravili. Mi smo ubacili ovu rečenicu koja kaže da Evropsko vijeće poziva Evropsku komisiju. Ona ja ključna zato što praktički daje nalog Komisiji da krenu pripremati pregovarački okvir”, kazao je Plenković.
Na putu ka EU, Plenković ističe kako je izborni zakon prioritet.
“Izborni zakon je temelj. Za mene kao predsjednika Vlade pa i kao HDZ-a zaista je ključno da se riješi to pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata u Predsjedništvu. Malo sve skupa to ispada smiješno. Ja mislim da to nije dobro. To je jedna poruka nepoštovanja prema jednom od tri konstitutivna naroda; izvrtanje duha, slova i dogovora u konačnici u Dejtonu”, ističe Plenković.
Na kraju, naglasio je kako je jedan od strateških projekata za bh. Hrvate izgradnja Južne plinske interkonekcije.
“Prije svega želimo omogućiti da BiH prestane biti ovisna o dotoku ruskog plina kroz Srbiju. Bit ovoga je Južnom plinskom interkonekcijom odnosno našom investicijom produžiti plinovod koji ide od Zagvozda do Imotskog, od Imotskog prema Grudama. To je onaj dio koji će Hrvatska investirati jer želimo da se plinificira i ovaj dio BiH na teritoriji Federacije BiH. Mi smatramo da, koje god rješenje u BiH bude nađeno, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao konstitutivan narod, budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u BiH, moraju imati ključnu ulogu. Tu nema nikakvih dilema i zato smo podržali Dragana Čovića”, zaključio je Plenković u intervjuu.
