Ekonomska aktivnost u Hrvatskoj i dalje pokazuje otpornost te je s rastom BDP-a od 2,8 posto u 2023. ostala daleko iznad prosjeka Evropske unije, piše biznis.
To je ponajviše posljedica brzorastućeg sektora turizma i snažnog priljeva sredstava iz EU, poticajne fiskalne politike, jakog tržišta rada te velikog priljeva doznaka radnika iz inostranstva, što je potaknulo stabilan rast lične potrošnje, stoji u izvještaju Svjetske banke o zemljama u nastajanju i razvoju na prostoru Evrope i centralne Azije.
“Očekuje se da će 2024. rast ubrzati na tri posto, prvenstveno kao posljedica prelijevanja pozitivnih kretanja iz 2023., jačanja vanjske potražnje i ekspanzivne fiskalne politike. Uz to, snažno tržište rada, s relativno visokim udjelom poduzeća koja prijavljuju nedostatak radne snage i veliko povećanje plata, dodatno će pridonijeti rastu realnog dohotka. Inflacija će nastaviti opadati i postupno se približiti ciljnom nivou ESB-a od gotovo 2 posto do početka 2025., ali rizici su i dalje prisutni zbog pritiska na rast plata”, ističe Svjetska banka.
Iz Svjetske banke prognoziraju da će ekonomska aktivnost na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Evrope i centralne Azije ove godine vjerovatno usporiti jer slaba globalna ekonomija, pooštrena monetarna politika, usporavanje kineskoe ekonomije i niže cijene robe smanjuju izglede za njen rast, prenosi SEEbiz.
“Rast u regiji ove će godine vjerovatno usporiti na 2,8 posto nakon znatnog povećanja na 3,3 posto u 2023., kad su ekonomije Rusije i ratom pogođene Ukrajine ponovno počela rasti te zahvaljujući snažnijem oporavku centralne Azije”, navodi se.
Na tržištima u nastajanju i razvoju u regiji Evrope i centralne Azije inflacija se smanjila brže od očekivanog, uglavnom zbog oštrog pada cijena energenata i hrane. Medijan godišnje inflacije potrošačkih cijena u regiji smanjio se s 15 posto početkom 2023. na 4,2 posto do februara 2024. Nezavisno o tome, kriza troškova života iz 2022. i dalje utječe na domaćinstva iako se realni dohodak prošle godine povećao, napominju iz Svjetske banke.
Kada je riječ o pojedinim zemljama, Svjetska banka očekuje da će u Ukrajini oporavak ove godine usporiti na 3,2 posto, s 4,8 posto u 2023., kao odraz slabije žetve i kontinuiranog nedostatka radne snage.
Pritom, ekonomski izgledi za Ukrajinu i dalje ovise o potpori donatora i trajanju ruske invazije. Prema nedavnim procjenama Svjetske banke i partnerskih institucija, trošak obnove i oporavka Ukrajine povećao se na 486 milijardi američkih dolara, što više nego dvostruko premašuje veličinu njezina predratne ekonomije 2021. godine, istaknuto je.
Ove će godine i u Turskoj rast vjerovatno oslabjeti na tri posto, što je najniža razina od 2009., izuzev pandemijskih godina, jer se očekuje da će makroekonomska konsolidacija ograničiti domaću potražnju.
Zauzdavanje globalnih cijena nafte oslabit će izglede u centralnoj Aziji, pri čemu će rast s procijenjenih 5,5 posto u 2023. ove godine usporiti na 4,1 posto, izvijestili su između ostalog iz Banke.
Izvještaj uključuje i poglavlje o iskorištavanju snage privatnog sektora pri čemu glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Evrope i centralne Azije Ivailo Izvorski upozorava da se privatni sektor u nekoliko zemalja u regiji suočava s preprekama koje onemogućavaju njegovo širenje i inovacije,
“Kako bi se povećala dinamika poslovanja, bit će potrebno otkloniti nekoliko izazova u područjima kao što su unaprjeđenje tržišnog natjecanja, smanjenje intervencije države u ekonomiju, poboljšanje kvalitete obrazovanja i povećanje dostupnosti finansiranja za poduzeća”, kazao je Izvorski.
Kako se pojašnjava, poticanje tržišnog natjecanja i slobodnih tržišta trebalo bi se usmjeriti na smanjenje prepreka za ulazak i olakšavanje izlaska neproduktivnih poduzeća s tržišta. Značajna prisutnost poduzeća u državnom vlasništvu također je velika prepreka izjednačavanju uslova na tržištu za privatna poduzeća, upozoravaju iz Banke.
Problemi privatnih poduzeća su i nedovoljno obrazovana radna snaga i velik nedostatak vještina, što uveliko otežava rast. Visoke stope iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika ne pomažu u kratkoročnom periodu. Bolje obrazovana radna snaga povezana je s većom produktivnošću i može dovesti do više inovacija, kažu iz Svjetske banke.
Napominju i da su krediti banaka privatnom sektoru na relativno niskom nivou i nisu se povećali u protekloj deceniji. Uz to, kreditiranje je uglavnom više kratkoročno. Kako bi povećala produktivnost i inovacije, poduzeća trebaju pristup dugoročnom finansiranju, navode iz Banke.
