Sonda Chang’e-6 – najsloženija kineska robotska lunarna misija do sada – poletjela je raketom Long March-5 iz svemirskog lansirnog centra Wenchang na južnom kineskom otoku Hainan, gdje su se okupili ljubitelji svemira kako bi ispratili ovaj historijski trenutak.
Lansiranje označava početak misije koja ima za cilj označiti ključnu prekretnicu u naporima Kine da postane dominantna svemirska sila s planovima za iskrcavanje astronauta na Mjesec do 2030. i izgradnju istraživačke baze na njegovom južnom polu.
Lansiranje dolazi u trenutku kada sve veći broj zemalja, uključujući Sjedinjene Države, promatra strateške i naučne prednosti proširenog istraživanja Mjeseca u sve konkurentnijem području.
“Chang’e-6 ima za cilj postići napredak u tehnologiji dizajna i kontrole Mjesečeve retrogradne orbite, tehnologije inteligentnog uzorkovanja, uzlijetanja i izrona te automatskog povratka uzorka na suprotnoj strani Mjeseca”, Ge Ping, zamjenik direktora Centra za lunarno istraživanje i svemirski inženjering Kineske nacionalne svemirske uprave (CNSA) rekao je prošle sedmice s mjesta lansiranja.
Ambiciozna misija
Sonda Chang’e-6 bit će ključni test za kineske svemirske sposobnosti u nastojanju da ostvari “vječni san” lidera Xi Jinpinga o izgradnji zemlje u svemirsku silu.
Kina je posljednjih godina brzo napredovala u svemiru, na polju koje tradicionalno predvode Sjedinjene Države i Rusija.
S programom Chang’e, koji je pokrenut 2007. i nazvan po božici Mjeseca iz kineske mitologije, Kina je 2013. postala prva zemlja koja je postigla robotsko slijetanje na Mjesec u gotovo četiri desetljeća. Godine 2022. Kina je dovršila vlastitu orbitalnu svemirsku stanicu Tiangong.
Tehnički složena misija Chang’e-6 temelji se na rekordu slijetanja Chang’e-4 iz 2019. na suprotnu stranu Mjeseca i uspjehu Chang’e-5 2020. kada se vratio na Zemlju s uzorcima s bliže strane Mjeseca.
Ovaj put, kako bi komunicirao sa Zemljom s udaljene strane Mjeseca, Chang’e-6 se mora osloniti na satelit Queqiao-2, lansiran u lunarnu orbitu u martu..
Sama sonda sastoji se od četiri dijela: orbitera, lendera, uzlaznog modula i modula za ponovni ulazak.
Plan misije je da lender Chang’e-6 skupi mjesečevu prašinu i kamenje nakon što dotakne prostrani bazen Južnog pola-Aitken promjera otprilike 2500 kilometara, krater formiran prije otprilike 4 milijarde godina.
Svemirska letjelica bi zatim transportirala uzorke do lunarnog orbitera za prijenos u modul za ponovni ulazak i povratak misije na Zemlju.
Složena misija “prolazi kroz gotovo svaki korak” koji će biti potreban kineskim astronautima za slijetanje na Mjesec u godinama koje dolaze, prema Jamesu Headu, profesoru emeritusu na Univerzitetu Brown koji je surađivao s kineskim naučnicima koji vode misiju.
Osim vraćanja uzoraka koji bi mogli dati “temeljne nove uvide u porijeklo i ranu povijest Mjeseca i Sunčevog sistema”, misija također služi kao “robotska praksa za ove korake” za odvođenje astronauta na Mjesec i natrag, rekao je.
Kina planira pokrenuti još dvije misije u seriji Chang-e dok se približava svom cilju 2030. da pošalje astronaute na Mjesec prije izgradnje istraživačke stanice u sljedećoj deceniji na lunarnom južnom polu – regiji za koju se vjeruje da sadrži vodeni led.
Chang’e-7, planiran za 2026., imat će za cilj potragu za resursima na južnom polu Mjeseca, dok bi Chang’e-8 otprilike dvije godine kasnije mogao istražiti kako iskoristiti lunarne materijale za pripremu izgradnje istraživačke baze, saopštile su kineske vlasti, PRENOSI N1.
Natjecateljski prostor
Lansiranje u petak dolazi u trenutku kada više nacija pojačava svoje lunarne programe usred sve većeg fokusa na potencijalni pristup resursima i daljnji pristup istraživanju dubokog svemira koji bi uspješne misije na Mjesec mogle donijeti.
Prošle godine Indija je spustila svoju prvu svemirsku letjelicu na Mjesec, dok je prva ruska lunarna misija u decenijama završila neuspjehom kada se sonda Luna 25 zabila u površinu Mjeseca.
U januaru je Japan postao peta zemlja koja je spustila svemirsku letjelicu na Mjesec, iako je njegov lander Moon Sniper imao problema s napajanjem zbog pogrešnog kuta slijetanja. Sljedećeg mjeseca, IM-1, misija koju je financirala NASA i koju je dizajnirala teksaška privatna tvrtka Intuitive Machines, sletjela je blizu južnog pola.
