Za životno putovanje hodočasnika iz BiH je sve spremno. Novina je što će ove godine najprije boraviti u Mekki 14 dana, a nakon obavljenog hadža putuju za Medinu gdje će boraviti pet dana. Sveukupno 19 dana.
Analizom dosadašnje organizacije hadža, navodi Hadžić u intervjuu za Fenu, zaključili su da ljudi na putovanje odu odmorni, zdravi, sretni. Boravkom u Medini privikavaju se na klimu, veliku gužvu i nepoznatu okolinu.
Hodočasnici iz čitavog svijeta, njih do tri miliona su skoncentrisani na jednom mjestu, a sa sobom osim kulture i tradicije, donose i viruse na koje naši ljudi nisu imuni, dodatni problem je klima, te se većina ljudi razboli.
– Stoga smo odlučili da najprije idemo u Mekku. Željeli smo da naši ljudi tako odmorni i zdravi obave hadž i da ga dožive na pravi način, onako kako to može zdrav čovjek doživjeti. Ako se i razbole nakon hadža, odlazak u Medinu je opuštajući jer nemaju puno obaveza, osim posjete i obavljanja namaza u džamiji Poslanika a.s. – pojašnjava Hadžić.
Hodočasnici će se najprije okupiti u džamiji Kralj Fahd u Sarajevu gdje će odjenuti svoje ihrame i oprostiti se od svojih porodica i najmilijih, a potom autobusima krenuti ka Aerodromu Sarajevo.
Osiguran je avio prijevoz saudijskom avio kompanijom Flynas, koja redovno leti iz Sarajeva za Džedu, ali i za Rijad. Slotovi letenja su utvrđeni, prvi let je 6. juna u 10.00 sati ujutru, po dva aviona svaki dan. Sa aerodroma u Džedi, osigurani su autobusi za Mekku.
Po dolasku u Mekku, hodočasnici će odmah obaviti obred umre, a nakon nekoliko dana odmora i priprema, idu na Arefat, gdje počinje obred hadža.
Hadžijama je na usluzi 47 vodiča i šest šerijatskih konsultantica. O zdravlju hadžija vodit će brigu 14 članova medicinskog tima, sedam ljekara specijalista i sedam medicinskih tehničara. Vodič ljekarima je Adem Zalihić.
U Mekki će boraviti u hotelu Meridien Towers, udaljen od harema Ka’be oko desetak minuta, a u Medini u hotelu Maien. Očekuje da će hadžije biti zadovoljne smještajem, hranom i kompletnom uslugom koju će im Ured za hadž i umru Islamske zajednice u BiH prirediti na njihovom životnom putovanju.
A kako bi hadž bio valjano obavljen, Hadžić kaže da se organiziraju seminari i za vodiče i hadžije tokom kojih se video projekcijama upoznavaju sa svim obrednim mjestima, zakonima države, ali i šerijatskim zakonima – sav put od polaska od kuće, do dolaska, odnosno, povratka.
Hadžić očekuje da će ljudi zahvaljujući tim edukacijama biti potpuno informirani i da će to puno olakšati svima.
Hadž je peta islamska dužnost koju je svaki musliman dužan obaviti, barem jednom u životu, pod uslovom da je zdrav, slobodan i da ima dovoljno materijalnih sredstava kojim može podmiriti troškove hodočašća. To je, po Hadžićevim riječima, potežak put za bolesne i starije ljude.
– Stoga je najvažnije da svi paze na svoje zdravlje, da se naoružaju strpljenjem. Jer hodočastiti K’abu dolaze ljudi iz čitavog svijeta, a svi oni sa sobom nose svoju kulturu, običaje. Kako ne bi dolazilo do nejasnoća, nesporazuma, tokom kojih ljudi ponekad izgube prisebnost, zaborave da su Allahovi gosti, da ne dođe do izgovaranja neprimjerenih riječi, postupaka, moraju se naoružati strpljenjem – naglašava Hadžić.
Zato, dodaje, stalno upozoravaju hadžije da budu strpljivi tokom boravka tamo kako ne bi pokvarili svoj hadž, i kako bi obavili ono zbog čega su žrtvovali i imetak i zdravlje, napor putovanja, javlja FENA.
