Potres mozga se dešava nakon udarca u glavu, a važno je pratiti stanje osobe kako bi uočili eventualne promjene u ponašanju i simptome.
Blaža povreda
Rijetko koje dijete nije barem jednom palo na glavu i zadobilo barem lakši potres mozga. Svaki udarac u glavu treba ozbiljno shvatiti i naučiti prepoznati simptome potresa mozga, posebno kod beba.
Potres mozga je blaža povreda mozga kod koje ne postoji vidno oštećenje struktura mozga (krvarenje ili nagnječenje), već dolazi do hemijskih promjena u mozgu. To ipak utječe na funkciju mozga pa se preporučuje mirovanje.
Simptomi potresa mozga
Mozak je zaštićen od trauma jer je obavijen cerebrospinalnom tekućinom koja amortizira blaže udarce. No kad je udarac ili trzaj glavom prejak može doći do udaranja mozga o stijenke lobanje. Simptomi potresa mozga ovise o tome koliko je jako mozak bio uzdrman.
Najčešći simptomi su glavobolja ili osjećaj pritiska u glavi, smušenost, “brain fog”, zujanje u ušima, mučnina, povraćanje, umor, vrtoglavica, preosjetlivost na jako svjetlo i zvukove, smetnje vida, nejasan govor, usporeno reagiranje na pitanja, smetnje koncentracije i pamćenja, promjene raspoloženja, uznemirenost.
Iako ne mora doći do gubitka svijesti, ako se to dogodi obično traje kratko, nekoliko minuta. Posljedica može biti zaboravljanje događaja. Simptomi mogu trajati danima ili sedmicama, a ponekad i duže.
Jače povrede
Pojave li se sljedeći simptomi obavezno se javite liječniku jer postoji mogućnost da se radi o jačoj povredi mozga učestalo povraćanje te mučnina koja se pogoršava, glavobolja koja se pojačava, ponovni gubitak svijesti, slabost u nogama ili rukama, curenje krvi ili prozirno-žućkaste tekućine iz uha ili nosa (cerebrospinalna tekućina), pojava konvulzija, sve veća dezorijentacija, pogoršanje govora i vida, nejednake zjenice, izrazita pospanost ili se osoba teško budi.
Oporavak mozga
Mozak je nakon traume osjetljiv pa treba izbjegavati sve aktivnosti koje mogu biti rizične kako bi se spriječio ponovoni udarac u glavu.
Tokom prvih sedam dana potrebno je dovoljno se odmarati i spavati. Prvih dana nakon traume treba izbjegavati kognitivna naprezanja (učenje, čitanje, razmišljanje) te izbjegavati ekrane, jako svjetlo i glasne zvukove.
Pažljivo s bebama
Bebe su posebno osjetljive na traume mozga jer su njihove lobanje meke, kosti fontanele još nisu srasle, pa je mozak izloženiji. Također, bebe još nemaju jake mišiće vrata pa su posebno osjetljive na treskanje jer ne mogu amortizirati nagle pokrete.
Zbog svega ovoga lakše zadobiju povrede mozga. Ponavljajući potresi mozga zbog grubog treskanja mogu dovesti i do trajnih oštećenja mozga bebe, invalidnosti pa čak ni smrti.
Bebe i mala djeca ne mogu nam opisati kako se osjećaju pa treba obratiti pažnju na promjene u ponašanju i raspoloženju. Ovo su neki od njih razdražljivost, neutješno plakanje, gubitak apetita, bezvoljnost, pretjerana pospanost, nezainteresiranost za igru i osobe u okolini.
Na hitnu treba otići kao i u slučaju odraslih, pojavi li se tekućina iz nosa, ponovni gubitak svijesti, nejednake zjenice. Ponekad i ranije kako biste bili sigurni da je sve u redu, prenosi Avaz.
