Trezorski zapisi su instrumenti tržišta novca čija su obilježja kratak rok dospijeća (u pravilu do jedne godine), niži stepen rizika za ulagače u odnosu na npr. dionice, ali i isplativiji od štednje.
Za građane Hrvatske ovog ponedjeljka kreće novi krug upisa trezorskih zapisa, pri čemu Ministarstvo financija cilja postići nominalni iznos od 900 miliona eura. Građani će moći ulagati u trezorce ročnosti od 91 dana, čime se planira prikupiti 250 miliona eura, te od 364 dana uz ciljani iznos od 650 miliona eura.
Datum izdanja trezorskih zapisa je 6. juni, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, godišnji prinos za trezorce na rok oročenja od tri mjeseca iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.
Trezorci se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan tromjesečni trezorski zapis iznosi 990,74 eura, odnosno 964,88 eura za onaj s dospijećem od godinu dana. Tako će građani po dospijeću dobiti 1.000 eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu oročenom na tri mjeseca moći zaraditi 9,26 eura, a na onom kojem je dospijeće za godinu dana 35,12 eura. Prinosi na dva roka oročenja su identični kao i u izdanju trezoraca u februaru.
Dva kanala za upis
Upis trezoraca omogućen je kroz dva kanala – putem 170 poslovnica Financijske agencije (Fina) te digitalne platforme e-riznica. Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati „pri ruci“ je i onaj o broju računa u poslovnoj banci. Za upis putem digitalne platforme ključni su podaci osobni identifikacijski broj (OIB) i IBAN.
Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu, također, učiniti u Fini, u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internet bankarstva. Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do 10.000 eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada prema cjeniku Fine.
U više od godinu dana ovo je već četvrto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga treće trezorskih zapisa, koje su građani mogli upisati i prošlog novembra te februara, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 37.000 građana za trezorce uplatilo 957 miliona eura.
Trezorski zapisi su, prema objašnjenju Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, instrumenti tržišta novca čija su osnovna obilježja kratak rok dospijeća (u pravilu do jedne godine) te niži rizik za ulagatelje u odnosu na, naprimjer, dionice. Niži stepen rizika proizlazi iz činjenice da trezorske zapise izdaju države, odnosno Ministarstva financija, koja upravljaju fiskalnom politikom zemlje. Po nizu svojih obilježja taj je instrument srodan obveznicama, uz osnovnu razliku u tome što obveznice imaju dulji rok dospijeća, piše akta.
