– Najveći neprijatelj kupača je razlika u temperaturi vode. U jezerima ne postoje virovi, nema velikog protoka vode, niti strujanja. Ali, problem je temperatura vode. Na površini je topla, a već nakon pola metra je hladna. Kada plivač koji nema iskustva uđe u taj hladan sloj, organizam sam počinje da povlači krv u unutrašnje organe, jetru, bubrege, i sve što je vitalno za održavanje života. Ljudi se uspaniče, i dovoljno je da progutaju malo vode da se zatvori mišić ‘glotus’, i da zaustavi svaku mogućnost daljeg udisanja – objasnio je instruktor ronjenja Vladan Slavković i dodao da iako su jezera najmirnije vode, “tu ima najviše žrtava”.
U stajaćim vodama u Srbiji rastu dvije vrste biljaka, koje takođe mogu povećati opasnost od davljenja, jer dodir sa njima, usljed panike i straha, može biti smrtonosan.
– Resina i drezga su krte biljke koje rastu u jezerima, i iz kojih se čovjek može lako iščupati. Ali, ako uzmemo u obzir faktor straha i panike koje mogu da izazovu, naravno da krajnji ishod prilikom dodira sa njima može biti fatalan po neplivače – rekla je vanredna profesorka novosadskog Prirodno – matematičkog fakulteta dr Dragana Vukov za Blic.
Prema njenim riječima, isti efekat mogu imati i najobičnija kesa ili grana, kojih ima na neodržavanim kupalištima.
– Jedino rješenje predstavlja sistematsko čišćenje, odnosno dubinsko košenje poteza gdje se nalazi kupalište koje bi trebalo biti ograđeno kako bi se upozorili plivači da preko te granice mogu naići na bilje ili neke druge prepreke kao što su potopljena stabla, grane i slično – tvrdi dr Vukov.
Milisav Mijatović, rendžer Nacionalnog parka Tara sa licencom spasioca u gori i na vodi smatra da je prvenstveni uzrok smrti na jezerima nepoštovanje pravila na vodi, odnosno kupanje na nebezbjednim mjestima.
– Nagli ulazak u vodu koji dovodi do srčanog udara, plivanje pod dejstvom alkohola, prevrtanje čamaca, pokušaj da se spase utopljenik… Svaki trenutak nepažnje zna da bude koban na jezerima – objašnjavao je Mijatović.
Za bezbjednost u vodi je najbitnija pribranost, jer svaki čovjek, ako udahne vazduh punim plućima, ne može da potone, i reaguje kao “plovak”. Ako se u rijeci upadne u „vir“, potrebno je samo da se prepusti vodi, jer će ona sama da izbaci čovjeka iz vira kako ga je u njega i uvukla. Panika i strah su najveći neprijatelji slabih plivača, jer ugrožavaju ne samo sebe, već često i druge koji pokušavaju da im pomognu, smatraju stručnjaci, piše alo.
