Europska unija je početkom mjeseca, nakon dugih razmatranja, donijela odluku o uvođenju posebnih carina na električna vozila proizvedena u Kini, piše Večernji list BiH.
“Ovaj potez ima za cilj zaštititi europsku automobilsku industriju od nelojalne konkurencije i dampinških cijena koje omogućuju kineskim proizvođačima da prodaju vozila po znatno nižim cijenama. Carine će iznositi do čak 37,6 posto, ovisno o proizvođaču, i stupit će na snagu odmah. Ova mjera uvedena je nakon što je EU proveo istragu koja je pokazala da kineski proizvođači električnih vozila dobivaju značajne subvencije od države, što im omogućava niske cijene“, piše Forbes.
Kina je zaprijetila protumjerama – uvođenjem carina na neke europske proizvode kao što su svinjetina, mliječni proizvodi i neka alkoholna pića. Postoje i oni koji žele smiriti situaciju dok nije eskalirala. Profesor poslovne škole u Cardiffu Peter Wells, koji je svjestan da će interes za električne automobile u Europi još brže padati ako oni budu preskupi, ističe pod kojim bi uvjetima kineski jeftiniji električni automobili mogli biti rješenje, a prije toga ponudio je preporuke. Prva njegova preporuka je odustajanje od tržišne zaštite i dopustiti ulazak jeftinijih, no često zaista i boljih, kineskih automobila na tržište. Druga je prihvaćanje da će zaštićeno tržište biti mnogo manje od trenutačnih prognoza ako proizvođači ne budu imali dovoljno električnih vozila da zamijene tradicionalna.
“Najbolja opcija je vjerojatno ova prva, pod pretpostavkom da mnogi europski proizvođači imaju izravne ili neizravne koristi od odnosa s Kinom. Električna vozila poput BYD Seagulla upravo su ono što želimo vidjeti u Europi, ali proizvođači ne žele da im padne dobit. Bez tih vozila veliki je dio baze kupaca potpuno izoliran. Imaju pravo biti uzrujani ako shvate da im se oduzima prilika da kupuju jeftina, malena, ali kvalitetna kineska vozila“, kaže Wells. Također, pitanje je kako će se sve skupa odraziti općenito na proizvodnju električnih vozila, piše Forbes.
“Naime, Kina ima ključnu ulogu u globalnom lancu opskrbe proizvođača električnih vozila, posebno u proizvodnji baterija. Kineski proizvođači dominiraju tržištem baterija, što je važna komponenta električnih vozila. Eventualno proširenje trgovinskog rata moglo bi poremetiti opskrbu baterijama, što komplicira proizvodne procese za europske proizvođače električnih vozila. Ovaj poremećaj u lancu opskrbe mogao bi dodatno usporiti proizvodnju i dostupnost električnih vozila u Europi”, navodi se.
Ovu situaciju smo za Večernji list prokomentirali i s Admirom Čavalićem, ekonomskim analitičarom
“Uglavnom, protekcionističke mjere i ovi carinski ratovi nisu dobri ni za velike zemlje, unije poput EU i Kine, ali nisu svakako dobre i za male zemlje jer posljedično iste koriste dane proizvode, u ovom slučaju automobile. Ovo što je uradio EU vjerojatno će voditi recipročnim mjerama Kine i to je za očekivati, u povijesti ekonomskih odnosa to se uvijek rješavalo tako i onda obje strane postignu neki novi sporazum, novi dogovor ili odustanu pa nastave s carinskim ratovima. Mislim da ovo nije dobar potez Europske unije zbog činjenice da jednostavno kazne kratkoročno možda zaustave određenu industriju ili ekonomiju, ali dugoročno to se može obiti o glavu svim akterima na tržištu. Jednostavno, ne može se progres zaustaviti preko samih carina“, ističe Čavalić. Pitamo ga i u kakvoj je BiH situaciji kad govorimo o ovim odlukama jer nije članica EU-a, ali toliko je vezana uz Uniju da se povremeno čini da je njezin nevidljivi član.
I Norvežani u BiH
“Kad je riječ o BiH, eventualne kineske recipročne mjere idu u smjeru da bi to oslabilo autoindustriju EU-a, a znamo da BiH uglavnom ovisi o uvozu automobila iz zemalja članica EU-a i proizvođača koji se nalaze u EU. Tu, prije svega, mislim na Njemačku. Tako da to ne bi bilo dobro, to može podignuti cijenu tih automobila, čak i rabljenih koje ionako više uvozimo, a svakako i novih. Kad je riječ o kineskim autima, još uvijek nisu prisutni na domaćem tržištu u značajnoj mjeri. Vjerojatno će biti. Međutim, mi ne slijedimo tu carinsku politiku, ali općenito BiH i zapadni Balkan nisu strateško tržište za kinesku autoindustriju. To je proteklih godina pokušao u BiH uvoziti netko od članica EU-a, pa čak i Norveške koja nije članica EU“, napomenuo je Čavalić.
